Glavni članci i vesti
Prikazano 1721-1740 od 5057 sadržaja (Strana 87 od 253)
nadalee
Talin, Estonija - 10 policajaca je u ponedeljak uveče upalo u skvotiranu kuću u Talinu. Prvi pandur je preskočio ogradu koja okružuje kuću, dok su ostali upotrebili merdevine koje su našli u dvorištu.
nadalee
Atina - 24. februara oko 10 uveče, na Prihvatilište za emigrante u ulici Camadu u Eksarhiji je bačena ručna granata. U to vreme se održavao sastanak Udruženja prigovarača savesti. Srećom, granata nije uspela da probije dvoslojno staklo na prozorima tako da je eksplodirala ispred Prihvatilišta. Sledi izjava Mreže za socijalna i politička prava, čije prostorije se nalaze u istoj zgradi.
admin
<img src="https://old.kontra-punkt.info/media/images/cetvrti_svjetski_rat.png" title="cetvrti_svjetski_rat" alt="cetvrti_svjetski_rat" /><div style="clear: both; margin-top: 20px; border: 4px solid #ffffff; width: 280px; color: #000000; font-size: 24px; background-color: #ffffff" align="center">ČETVRTI SVJETSKI RAT</div><div style="font-size: 12px; border: 4px solid #000000; background-color: #000000; color: #ffffff; width: 105px" align="center"><b>Dražen Šimleša</b></div><h2>Svijet pod opsadom</h2><h3 align="right" style="font-style: italic">U Sarawaku ima previše kiše. <br />Smeta mi u igranju golfa. </h3><p align="right" class="smalltext"><b>James Wong</b>, malezijski ministar okoliša i turizma te vlasnik najveće korporacije za preradu i trgovinu drvetom u odgovoru na pitanje nije li zabrinut zbog prekomjernog krčenja tropskih kišnih šuma u pokrajini Sarawak</p><p> </p><p>Navest ćemo neke od osnovnih i najčešćih argumenata pokreta kojim se služi i kojima brani svoje stavove, smatrajući pritom dolje navedene probleme sastavnim ili inherentnim dijelom globalizacije. Isticanje glavnih sastavnica kritike aktera i akterica ovoga pokreta čini mi se važnim, kako bismo mogli istražiti motive i vrijednosti brojnih aktera i akterica alterglobalizacijskoga pokreta. Jasno je kako ova raspodjela služi samo u svrhu bolje preglednosti jer se mnogi od tih problema međusobno isprepliću. Na primjer, odavno više nema smisla govoriti samo o ekološkim problemima ukoliko pri tome ne sagledamo i pitanja ljudskih prava, nepravednih ekonomskih odnosa i druge probleme. Možemo to shvatiti kao slagalicu, gdje je svaki komadić jedan segment problema, ali tek kad ih zajedno spojimo, pred nama je prava i potpuna slika.</p>
admin
<div width="268" height="220"><div name="movie" value="http://www.youtube.com/v/QHNsxmnmyx8&autoplay=0&rel=0&fs=1&color1=0x000000&color2=0x000000&border=0&loop=0"></div><div name="allowFullScreen" value="true"></div><object classid="clsid:d27cdb6e-ae6d-11cf-96b8-444553540000" codebase="http://download.macromedia.com/pub/shockwave/cabs/flash/swflash.cab#version=6,0,40,0" width="341" height="280"><param name="width" value="341" /><param name="height" value="280" /><param name="allowfullscreen" value="false" /><param name="src" value="http://www.youtube.com/v/QHNsxmnmyx8&autoplay=0&rel=0&fs=1&color1=0x000000&color2=0x000000&border=0&loop=0" /><embed type="application/x-shockwave-flash" width="341" height="280" allowfullscreen="false" src="http://www.youtube.com/v/QHNsxmnmyx8&autoplay=0&rel=0&fs=1&color1=0x000000&color2=0x000000&border=0&loop=0"></embed></object></div>
admin
<img src="https://old.kontra-punkt.info/media/images/anticorporate.png" title="anticorporate" alt="anticorporate" height="70" width="220" /><p>Piše: <b>Geert Lovink</b><br /><br /><span class="tinytextgreen">1.</span>Radikalno prepravljanje Indimedije u neodoljivu mrežu mreža, sa ciljem da poveže lokalne inicijative, širom sveta, koje nastoje da sruše korporativni kapitalizam. Da bi to postigla Indimedija treba da prevaziđe paradigmu (alternativnih) vesti. Sada je vreme da se to uradi. Ako ne sada, kada? Debata bi trebalo da se vodi o mogućoj adaptaciji, ili možda transcedenciji (u smislu negativne dijalektike) pristupa socijalnog umrežavanja. Da li je dovoljno da svako od nas počne da tvituje? Možda nije. Značajan deo trenutne onlajn konverzacije se vrti oko ovih tema. Raste motivacija u vezi stim, i to je uzbudljivo.</p>
Kobi
U toku je druga nedelja štrajkova i protestnih šetnji u Grčkoj, u kojima su učestvovali bolnički doktori, javni prevoznici i vozači kamiona, a desile su se i demonstracije solidarnosti sa K.Kunevljevom (K.Kouneva) koje su eskalirale u nerede i vraćanje urbanoj gerili. Kako se K.Kunevljeva polako oporavlja od pokušaja ubistva sumpornom kiselinom, koje su u decembru prošle godine pokušale izvesti korporativne ubice, solidarnost sa njom i čistačima pod ugovorom OIKOMET-a i drugih javnih službi i državnih kompanija je sve snažnija..
admin
Iduća velika žrtva svjetske gospodarske krize - nakon Amerike - bit će Balkan, srednja Europa i Baltik, preko kojih će se kriza, najesen, preliti na cijelu Europsku uniju, i osobito na njezine najrazvijenije zemlje u »staroj Europi«. S tim su se potkraj ovog tjedna složili svi vodeći analitičari u Americi i Europi, nakon što su panični austrijski plan - za spašavanje austrijskih, talijanskih, švedskih i grčkih banaka, koje su pozajmile enormne svote komitentima od vrha Baltika, preko Mitteleurope do dna Balkana, pa sad vide da ih najmanje petina neće biti naplativa - zasad odbili i Bruxelles i Berlin.
admin
Vukovarac Damir Fintić prvi je hrvatski bloger koji će zbog izražavanja mišljenja i stavova na njegovu portalu završiti u zatvoru! Ovakva sudbina, kakva malo gdje u svijetu može snaći blogere, Fintića je sustigla zato što se zamjerio vukovarskom moćniku, bivšem gradonačelniku Vladmiru Štenglu. Bloger nije štedio riječi kritike prema viđenijem Vukovarcu Štenglu, a nije uklanjao ni negativne reakcije koje su drugi o Štenglu ispisivali na njegovu postu. Zbog toga je Štengl zajedno sa članovima svoje obitelji pokrenuo niz sudskih postupaka protiv Fintića.
admin
<img src="https://old.kontra-punkt.info/media/images/childbrideafghanistan.jpg" title="childbrideafghanistan" alt="childbrideafghanistan" height="70" width="220" /><p>Piše: <b>Anarhomistik</b><br /><br /><span class="tinytextgreen">S</span>lučaj <b>Rešada Omerhodžića</b>, vjerskog službenika iz Gluhe Bukovice, nepravomoćno osuđenog na godinu i po dana zatvora zbog seksualnog zlostavljanja maloljetne djevojčice, po mnogo čemu prevazilazi lokalne okvire i fenomen pedofilije unutar vjerskih zajednica, Dešavanja u selu Gluha Bukovica ukazuju da nije samo Bukovica gluha, niti isključivi krivac za vlastitu gluhoću, već da je njezino stanje metastaza bolesti uzrokovane drugim, zanemarenim, bolestima bosanskohercegovačkog društva. Gluhoću Bukovice uzrokuje prvenstveno nagluhost Islamske zajednice, zatim ništa manje od toga kratkovidnost domaćih političara, i na kraju nijemost građana. Gluh, nijem i slijep, sveto trojstvo koje zatvara krug domaće društvene zbilje.</p>
admin
Desetljećima je u popravnim domovima u Njemačkoj vladao strogi konzervativni odgoj koji je često pribjegavao fizičkom kažnjavaju. Ti ljudi danas su okupljeni u udrugu koja želi istinu iznijeti na vidjelo.<p>Britanski film 'Nemilosrdne sestre' skrenuo je 2002. pozornost međunarodne javnosti na situaciju u irskim popravnim domovima za mlade. Vrlo brzo je postalo jasno da se tu ne radi o nekom specifično irskom problemu.</p>
admin
Osnivači sajta Pirate bay, koji distribuira linkove ka nelegalnim kopijama filmova, kompijuterskih programa i muzike, suočiće se otužbama za pirateriju pred švedskim sudom. Jedan od najpoularnjih torrent sajtova na svetu tužen je od strane velikih producentskih korporacija među kojima su Sony i Warner bros. Ukoliko budu osuđeni, Frederik Neij, Gotfrid Svartholm Varg, Piter Sandi i Karl Lundstorm mogu dobiti kaznu višu od dve godine zatvora a preti im i plaćanje odštete od 143.500 dolara.
admin
Nekadašnja država od Vardara pa do Triglava godinama je počivala na idejama jugoslovenstva i socijalne pravde, da bi se onda raspala u jednom od najkrvavijih sukoba savremenog sveta.<br />Da li je danas moguće na istim idejama uspostaviti strukture celishodnije i demokratičnije nego što je to bila socijalistička država?
admin
Intervju Dr Kit Baverstok, britanski fizičar<p>Izveštaj Svetske zdravstvene organizacije o dejstvu OU na zdravlje nije potpun, kaže dr Kit Baverstok čije tvrdnje SZO nije prihvatio </p>Britanski fizičar i radiolog dr Kit Baverstok, bivši direktor Službe za radiološku zaštitu u evropskoj kancelariji Svetske zdravstvene organizacije, upozorio je javnost da u stručnim krugovima postoje jake indicije da municija sa osiromašenim uranijumom (OU) izaziva rak i promene genetskog materijala. On smatra da su njegovi ključni nalazi izostavljeni iz izveštaja o opsežnom istraživanju koje je zbog tvrdnji o štetnosti OU u januaru 2001. na Kosovu i Metohiji sproveo četvoročlani tim SZO, što je potvrdio u intervjuu za naš list.
admin
Ubistvo rumunskog rukometaša Marijana Kozme i ranjavanje njegovih klupskih drugova iz Srbije i Hrvatske u mađarskom gradu Vespremu, bio je još jedan povod za mađarske ekstremiste da za zločin optuže Rome.
admin
<div width="268" height="220"><div name="movie" value="http://www.youtube.com/p/23F6CB66A9547741&autoplay=0&rel=0&fs=1&color1=0x000000&color2=0x000000&border=0&loop=0"></div><object classid="clsid:d27cdb6e-ae6d-11cf-96b8-444553540000" codebase="http://download.macromedia.com/pub/shockwave/cabs/flash/swflash.cab#version=6,0,40,0" width="341" height="280"><param name="width" value="341" /><param name="height" value="280" /><param name="src" value="http://www.youtube.com/p/23F6CB66A9547741&autoplay=0&rel=0&fs=1&color1=0x000000&color2=0x000000&border=0&loop=0" /><embed type="application/x-shockwave-flash" width="341" height="280" src="http://www.youtube.com/p/23F6CB66A9547741&autoplay=0&rel=0&fs=1&color1=0x000000&color2=0x000000&border=0&loop=0"></embed></object></div>
admin
<img width="220" height="70" alt="grinspan" title="grinspan" src="https://old.kontra-punkt.info/media/images/grinspan.jpg" /><p>Piše: <b>Turbulence</b></p><p><span class="tinytextgreen">B</span>io je to sav bes 1990-ih. Neoliberalni kapitalizam, ponekad nazivan tačerizmom ili reganizmom, trebalo je da predstavlja vrhunac istorije. Tadašnji slogan, kako je to Čelična Ledi volela da kaže, glasio je: "Nema alternative". Posao rušenja tog totalitarnog pojanja započet je davno. Pokret kontraglobaliacije koji je nastao na prekretnici vekova i vezan je za proteste u Sijetlu i Đenovi, odbio je da prihvati kraj istorije. On je izbacio slogan "Drugačiji svet je moguć". Mi smo bili deo tih pokreta i sada kada se nalazimo usred značajne svetske ekonomske krize možemo sasvim jasno da kažemo da smo mi bili u pravu a oni ne.</p>
admin
<img src="https://old.kontra-punkt.info/media/images/cetvrti_svjetski_rat.png" title="cetvrti_svjetski_rat" alt="cetvrti_svjetski_rat" /><div style="clear: both; margin-top: 20px; border: 4px solid #ffffff; width: 280px; color: #000000; font-size: 24px; background-color: #ffffff" align="center">ČETVRTI SVJETSKI RAT</div><div style="font-size: 12px; border: 4px solid #000000; background-color: #000000; color: #ffffff; width: 105px" align="center"><b>Dražen Šimleša</b></div><h1>Globalizacija i antiglobalizacija: mitovi i stvarnost</h1><p>Mnogi autori ističu kako ono što danas nazivamo globalizacijom nije ništa novo te kako smo i u povijesti svjedočili prekograničnoj trgovini, migracijama i investicijama širom svijeta.[1] U nekim je aspektima sadašnje međunarodno gospodarstvo manje otvoreno i integrirano od sustava koji je vladao 1870.-1914. (Hirst i Thompson, 2001:12). Kako kažu Glyn i Sutcliffe: "...ono što imamo kao posljedicu je jako daleko od globalno integrirane ekonomije... Globalna ekonomija je zasigurno više globalizirana nego prije 50 godina, ali puno manje nego prije 100 godina. Stoga je pogrešno široko rasprostranjeno mišljenje kako je sadašnji stupanj globalizacije nešto novo i do sada neviđeno" (Dicken, 1998: 4). Ellen Wood ističe kako "proces koji se često naziva globalizacijom nije kvalitativno nov, ali predstavlja univerzalizaciju kapitalističkih socijalnih odnosa" (Rupert i Smith, 2002). Ako se okrenemo i bliže, mnogi ističu kontinuitet u odnosu na modernost pa se današnje doba karakterizira "kasnom modernošću" ili "zrelom modernošću" (Giddens, 1990). U nepresušnoj raspravi o modernosti i postmodernosti, Giddens će zaključiti kako je "modernost inherentno globalizirajuća" (1990: 6, 177). Urlich Beck (2001) govori o "novoj" ili "refleksivnoj modernosti", o "modernizaciji modernizacije". S druge strane, Martin Albrow kaže "zaboravite modernost" te ističe kako globalno doba ide preko modernosti, jer globalnost istiskuje racionalnost i nacije-države kako temeljne baze socijalne organizacije (Scholte, 2000: 25). Također ističe Scholte (2000: 19), mnogi autori spominju "nove realnosti" ili "prvu globalnu revoluciju". Bez obzira što smo u mnogim religijama, znanstvenim i umjetničkim krugovima, pa i financijskim i trgovačkim tokovima mogli i do sada, kroz bližu ili dalju povijest, pratiti neke od odrednica globalizacije ili uočiti želje za jednim, ujedinjenim ili jedinstvenim svijetom, razmjeri tih aktivnosti bili su ograničeni na vrlo uzak krug ljudi i mali po opsegu, pogotovo usporedimo li ih s današnjom globalnošću. Također, čini se prilično redukcionistički svoditi globalizaciju samo na trgovinu ili ekonomske odnose. Čak ako i samo o njima govorimo, tada su i opseg, kompleksnost, količina uključenih aktera (državnih i poslovnih) te integracija financija, proizvodnje, usluga i investicija kao dijelova ekonomske globalizacije nešto što uvelike prelazi sve što se unutar toga područja odvijalo (Cohen i Kennedy, 2000). </p>
admin
Američka hipotekarna kriza će se produbiti i trajaće mnogo duže nego što je u prvi mah procenjeno, a proširiće se na još više zemalja, upozorio je juče Međunarodni monetarni fond.<br /><br />U izveštaju namenjenom G20 se procenjuje da će se pad cena kuća u SAD i u drugim zemljama nastaviti i sledeće godine, a da će doći i do povećanja broja nezaposlenih. MMF upozorava da će se taj trend nastaviti sve dok vlade ne preduzmu odlučnje mere kako bi popravile finansijske sisteme, što se prvenstveno odnosi na otpis kompromitovane imovine pogođenih banaka.
admin
Policija u Napulju sukobila se juče sa stotinak radnika automobilske kompanije FIAT koji su protestovali zbog otpuštanja. Uhapšeno je sedam demonstranata.<p>Radnici iz FIAT-ove fabrike u Pomiljanu, nedaleko od Napulja, pokušali su da blokiraju auto-put koji spaja sever i jug zemlje. Policija je naložila demonstrantima da raščiste put, saopštio je portparol organa reda i dodao da u neredima nije bilo povređenih.</p><p>FIAT je smanjio proizvodnju zbog slabije tražnje, a saopštio je i da će obustaviti proizvodnju u fabrici Mirafjori, u Torinu, do polovine marta, što će pogoditi oko 5.000 radnika.</p><p><a href="http://www.emportal.co.yu/vesti/svet/78158.html" target="_blank">emportal.co.yu</a></p>
admin
HELSINKI - Najveći svjetski proizvođač mobilnih telefona Nokia zahtijeva da Finska donese novi zakon koji će omogućiti kontrolu zaposlenih, u suprotnom će napustiti zemlju.<br>