admin
<img src="http://www.kontra-punkt.info/https://old.kontra-punkt.info/media/images/cetvrti_svjetski_rat.png" mce_src="https://old.kontra-punkt.info/media/images/cetvrti_svjetski_rat.png" title="četvrti svjetski rat" alt="četvrti svjetski rat"><div style="border: 4px solid rgb(255, 255, 255); clear: both; margin-top: 20px; width: 280px; color: rgb(0, 0, 0); font-size: 24px; background-color: rgb(255, 255, 255);" align="center">ČETVRTI SVJETSKI RAT</div><div style="border: 4px solid rgb(0, 0, 0); font-size: 12px; background-color: rgb(0, 0, 0); color: rgb(255, 255, 255); width: 105px;" align="center"><b>Dražen Šimleša</b></div><h2></h2><p>Kako smo spomenuli, samo korporacija Monsanto odgovorna je za preko 90 posto GM usjeva. Od toga je 99 posto usjeva podijeljeno na svega četiri zemlje: SAD 68 posto, Argentina 22 posto, Kanada 6 posto i Kina 3 posto. Unutar SAD-a prema podacima USDA GM soja zauzima 75 posto, GM kukuruz 34 posto te pamuk 71 posto od ukupne zasijane površine tih kultura. U zadnje vrijeme i Brazil bilježi značajniji porast površina zasijanih GM sjemenom. Svega četiri kulture koriste se u komercijalnoj GM proizvodnji, a to su: soja 63 posto, kukuruz 19 posto, pamuk 13 posto i uljana repica 5 posto (ISAAA, 2003). GM sjemenom zasijano je 58 milijuna hektara u svijetu, što odgovara 2,5 veličine Velike Britanije (ActionAid, 2003). Računajući od 1996. godine to je porast za preko 30 puta i mnogi u tome vide dokaz nezaustavljivosti širenja GM usjeva i hrane na svjetska polja i tržišta. Od početka proizvodnje pa prodaje GM hrane mogli smo svjedočiti vrlo preciznim i konkretnim reklamama o prvenstvu takve hrane u odnosu na onu uzgojenu konvencionalnim metodama, pa i na hranu organske proizvodnje. Tu su se nizale prednosti poput povećanih usjeva, smanjenja korištenja kemijske zaštite usjeva, veće zarade za poljoprivrednike te manje cijene krajnjeg proizvoda za potrošače, pa su se čak obećavale i veća zdravstvena vrijednost GM hrane te povećana bioraznolikost uslijed proizvodnje. Tako su Monsantove reklame isticale "veću zaradu i povećani urod" nekih svojih GM usjeva, "jer ti usjevi su vođeni progresom" ili je pak najavljivan "nevjerojatan urod". Tako ISAAA (2002.) navodi brojne uspjehe GM usjeva: smanjenje korištenja pesticida pri uzgoju GM pamuka u Kini, smanjenje prisutnosti insekticida u vodi koja otječe iz polja u SAD-u, u Kanadi pri uzgoju uljane repice smanjivanje obrađivanja tla čime se tlo čuva, povećan prinos kukuruza u SAD-u, smanjena upotreba herbicida u SAD-u te samim time financijska ušteda od 216 milijuna dolara godišnje, smanjenje trovanja pesticidima zbog nekorištenja istih pri uzgoju GM pamuka u Južnoj Africi te povećana bioraznolikost u istoj zemlji, a navode se i brojni drugi primjeri.</p>