admin
<img src="https://old.kontra-punkt.info/media/images/cetvrti_svjetski_rat.png" title="cetvrti_svjetski_rat" alt="cetvrti_svjetski_rat" /><div style="clear: both; margin-top: 20px; border: 4px solid #ffffff; width: 280px; color: #000000; font-size: 24px; background-color: #ffffff" align="center">ČETVRTI SVJETSKI RAT</div><div style="font-size: 12px; border: 4px solid #000000; background-color: #000000; color: #ffffff; width: 105px" align="center"><b>Dražen Šimleša</b></div> <h2>Globalne korporacije</h2><p>Od ovakve neoliberalne globalizacije najviše koristi imaju globalne korporacije. Mnogi smatraju kako danas korporacije imaju veću moć od suverenih država te kako od njih dolazi najveća opasnost za zloupotrebu moći. Stoga nas i ne treba čuditi što mnogi društveni teoretičari i teoretičarke, kao i aktivisti i aktivistkinje etiketiraju cijeli alterglobalistički pokret kao antikorporacijski (Starr, 2001; Danaher i Mark, 2003). Govori se o "tiranima 21. stoljeća" (Welton i Wolf, 2001), moralno ambivalentnim institucijama koje "tiho preuzimaju" odlučujuću ulogu u svijetu i uzrokuju smrt demokracije (Hertz, 2002), jednakosti mafije i korporacija (Bello i Bullard, 2001), korporacijskom fašizmu (Chomsky, 1999), pa čak i o korporacijama kao "patološkim institucijama" (Bakan, 2004). Navode se podaci o moći globalnih korporacija koji zabrinjavaju: od 100 najvećih ekonomija na svijetu, 51 čine korporacije, a 49 države,[25] ako izuzmemo devet najbogatijih država po BDP-ju, 200 najbogatijih korporacija ekonomski je moćnije od ostatka svijeta, korporacije drže 90 posto tehnologije i patenata; 500 najvećih korporacija kontrolira 70 posto svjetske trgovine, od toga se jedna trećina odvija unutar iste korporacije, a sljedeća trećina odvija se između podružnica različitih korporacija (Danaher i Mark, 2003). Posebno zabrinjava monopol koji se sve više veže za korporacije s obzirom na činjenicu da u mnogim sektorima sve manje korporacija kontrolira sve više tržišta: </p>