Magazin

Intervju

Putovanje u smrt znanosti

kontrapunkt

<h4><strong><img class="left" title="blagus" alt="blagus" src="https://old.kontra-punkt.info/media/images/blagus-002.jpg" _mce_src="https://old.kontra-punkt.info/media/images/blagus-002.jpg">Saša Blagus, znanstvenik s Instituta Ruđer Bošković, kojemu je, zbog javnoga suprotstavljanja novim zakonima o znanosti, ravnateljica Instituta zaprijetila otkazom: "Ljudi su zbog egzistencijalnog straha naučili šutjeti i trpjeti, a mnogi i ne shvaćaju da tako zapravo štete demokraciji. Demokracija ne trpi šutnju, pogotovo u intelektualnoj sredini, budući da je sukus intelektualnosti radikalna kritička misao."</strong></h4> <span class="clearfix"> </span> <p>Dr. <strong>Saša Blagus</strong>, viši znanstveni suradnik u Laboratoriju za nuklearnu fiziku Instituta Ruđer Bošković ovih se dana našao <a href="http://www.h-alter.org/vijesti/hrvatska/djonom-na-blagusa" _mce_href="http://www.h-alter.org/vijesti/hrvatska/djonom-na-blagusa">u središtu medijske i akademske pozornosti</a> jer je zbog progovaranja o štetnosti nacrta zakona o znanosti došao u sukob s ravnateljicom Instituta <strong>Danicom Ramljak</strong>. Doktor fizike u razgovoru za H-Alter govori o trenutnoj situaciji na IRB-u, položaju znanosti i znanstvenika u Hrvatskoj, aktualnim izmjenama zakona te ulozi sindikata u životima radnika.</p>

KontraTV / Aktuelno

EMPIRE: Social networks, social revolution

kontrapunkt

<div class="videoblok-slika"><a onclick="return hs.htmlExpand(this, { contentId: 'empire_social', easing: 'easeInBack', easingClose: 'easeOutBack', fadeInOut: false } )" href="#" _mce_href="#" class="highslide"><img title="Social networks, social revolution" alt="Social networks, social revolution" src="https://old.kontra-punkt.info/media/images/empire_social.jpg" _mce_src="https://old.kontra-punkt.info/media/images/empire_social.jpg"></a><div style="color: white; overflow-x: hidden; overflow-y: hidden" _mce_style="color: white; overflow-x: hidden; overflow-y: hidden;" id="empire_social" class="highslide-html-content"><a href="#" _mce_href="#" onclick="hs.close(this)"> x </a><div class="highslide-body"><img title="&quot;allowFullScreen&quot;:&quot;true&quot;,&quot;allowscriptaccess&quot;:&quot;always&quot;,&quot;src&quot;:&quot;http://www.youtube.com/v/441HJTSUpXw&quot;,&quot;allowfullscreen&quot;:&quot;true&quot;" class="mceItemFlash" src="https://old.kontra-punkt.info/media/images/trans.gif" _mce_src="https://old.kontra-punkt.info/media/images/trans.gif" width="640" height="386"></div></div></div><div class="videoblok-tizer">Informacija je moć, ali tehnologija 21. veka je pokrenula informacionu revoluciju, i duh je sada izašao iz boce.<br><br>Youtube, Facebook i Twitter su novo oružje masovne mobilizacije; gikovi su diktatore uzeli na pik; blogeri su disidenti; društvene mreže postaju snage okupljanja za društvenu pravdu.<br><br>Dok ljudi širom sveta dovode u pitanje legitimnost svojih vlasti, od Irana do Tunisa, Egipta do Jemena, čitava društva se transformišu pošto obični građani i građanke uočavaju razlike, zamišljaju alternative, sastaju se i organizuju zarad bolje budućnosti.<br><br>Pa, da li su društvene mreže pokrenule društvenu revoluciju? I gde će pasti sladeća domina?<br><br>Autor emisije Imperija, Marwan Bishara razgovara o tim pitanjima sa <b>Carlom Bernsteinom</b>, dobitnikom Pulicerove nagrade za istraživačko novinarstvo; <b>Amy Goodman</b>, prezenterkom i i izvršnom producentkinjom Democracy Now!; Profesorkom <b>Emily Bell</b>, direktorkom digitalnog žurnalizma na univerzitetu Kolumnbija; <b>Evgenijem Morozovim</b>, autorom knjige "The Net Delusion: The Dark Side of Internet Freedom"; profesorom <b>Clayom Shirkyem</b>, autorom knjige "Cognitive Surplus: Creativity and Generosity in a Connected Age". </div>

Argumenti

U Egiptu, kao i drugde, anarhija je red

kontrapunkt

<p>Piše: <strong>Kevin Carson</strong><br><span class="barText">Center for a Stateless Society</span></p><img style="border: 0" _mce_style="border: 0" class="right" title="Anarhija je red" alt="Anarhija je red" src="http://kontra-punkt.infohttps://old.kontra-punkt.info/media/images/anarhija_je_red.jpg" _mce_src="https://old.kontra-punkt.info/media/images/anarhija_je_red.jpg"><p><span class="dropcap">U</span> novinskim komentarima na nedavna dešavanja u Egiptu, često je izražavana zabrinutost da bi Egipat mogao da zapadne u "anarhiju". "Anarhija", u konvencionalnoj žurnalističkoj upotrebi, znači haos, nered i krvoproliće - hobsovski rat svih protiv sviju - do kog dolazi onda kada se ukloni stabilišuća ruka vlade. "Anarhija" je plan gomile klinaca u crnom sa majicana na kojima je ispisano zaokruženo A, koji razbijaju izloge i spaljuju stvari.</p>

Crni bitovi i crveni bajtovi

Hakeri napali 'sajt od 25.000 evra'

kontrapunkt

<p><img title="retardiran sajt" alt="retardiran sajt" src="https://old.kontra-punkt.info/media/images/retardiran_sajt.jpg" _mce_src="https://old.kontra-punkt.info/media/images/retardiran_sajt.jpg"><a href="http://www.vreme.com/pretrazivanje-rezultati.php?author=m.v.&amp;querytext=&amp;startfrom=0&amp;categoryid=-1&amp;year=all&amp;security=all"></a><br _mce_bogus="1"></p><p>m.v. </p><p>Sajt Ministarstva za zaštitu životne sredine i prostornog planiranja koji je posvećen ekološkoj akciji <a href="http://www.ocistimosrbiju.rs/" target="_blank">"Očistimo Srbiju"</a>, napali su hakeri.</p> <p>Prethodnih nedelja ovaj sajt bio je vruća tema, pošto je objavljeno da je za njegovu izradu Ministarstvo platilo 25.000 evra. Platilo je i još oko pola miliona na reklamiranje istog, samo kroz dva bilborda na teniskom turniru Serbia Open.</p> <p>U trenutku kada se za ove informacije saznalo, na toj internet adresi stajala je vrlo jednostavna i jeftina animacija čija je vrednost procenjena na nekoliko stotina evra. Ministarstvo za zaštitu životne sredine se branilo da je ta jeftina animacija samo privremena, i da je postavljena umesto prave koja je na održavanju.</p> <p>Posle dva dana sajt je izgledao drastično drugačije, mada i dalje mnogima nije jasno zašto je plaćen koliko je plaćen.</p> <p>U sredu je, međutim, na toj adresi stajala poruka: "Sajt koji ste platili tolike pare je retardiran".</p> <p>Ubrzo su uklonjene ove poruke, i vraćen je uobičajeni sadržaj.</p>Izvor: <a rel="nofollow" target="_blank" _mce_href="http://www.vreme.com/cms/view.php?id=976960" href="http://www.vreme.com/cms/view.php?id=976960">Vreme</a><br _mce_bogus="1">

Antifa

NaziLeaks: Iscurele prepiske nemačkih neonacista

kontrapunkt

<p><img _mce_src="https://old.kontra-punkt.info/media/images/npd_udo_voigt.jpg" src="https://old.kontra-punkt.info/media/images/npd_udo_voigt.jpg" alt="NPD firer Udo Voigt" title="NPD firer Udo Voigt" style="max-width:360px" _mce_style="max-width:360px"></p><h3><strong>Nemački nedeljnik Der Spiegel objavio je da je u posedu opširne elektronske prepiske među članovima neonacističke Nemačke nacionalne partije, u kojoj se otkriva nivo njihovog rasizam kao i beskrajne međusobne nesuglasice i finansijske dubioze</strong></h3><p>Čak 60.000 mejlova koje su prošle godine međusobno razmenjivali članovi NPD-a dospelo je u ruke nedeljnika&nbsp;Der Spiegel, ali i drugih nemačkih medija, koji ovu aferu već nazivaju&nbsp;Nazileaks. U mejlovima članova NDP-a se mogu naći brojni kompromitujući podaci o delovanju te stranke, koju je i nemačko sudstvo pokušalo nekoliko puta neuspešno da zabrani.&nbsp;</p>

Reagovanja

Hidžab, marama kao politika

kontrapunkt

<p><img title="hidžab" alt="hidžab" src="https://old.kontra-punkt.info/media/images/hijab.jpg" _mce_src="https://old.kontra-punkt.info/media/images/hijab.jpg"></p><p class="barText" style="border:solid 1px gray; padding:8px; margin-bottom:10px; color:#333" _mce_style="border: solid 1px gray; padding: 8px; margin-bottom:10px; color:#333">Prošle sedmice, u beogradskom dnevnom listu <strong>Danas</strong>, objavljen je tekst <strong>Aide Ćorović</strong> fokusiran pretežno na ulogu žena i odnos prema njima u osetljivim političko-verskim prilikama u Sandžaku. Direktorica nevladine organizacije Urban-In iz Novog Pazara posebno se osvrnula na ulogu muftije <strong>Muamera Zukorlića</strong> u stvaranju ovih (ne)prilika u regionu. Njen tekst izazvao je lavinu mržnje u Sandžaku, čiji se deo prelio čak i na stranice Danasa. Tako smo, umesto u političkom dijalogu neistomišljenika, nažalost, i dalje u prilici samo da učestvujemo u odbrani elementarnog prava na mišljenje. U ime solidarnosti, e-novine su prenele "sporni" tekst <strong>Aide Ćorović</strong>, a Kontrapunkt im se u tome pridružuje.</p> <p>Piše: <strong>AIDA ĆOROVIĆ</strong></p><p><span class="dropcap">K</span>akve su perspektive Sandžaka ako sve ratobornija i glasnija IZ u Srbiji i njen čelni čovek, muftija <strong>Muamer Zukorlić</strong>, preuzmu i političko kormilo u ovom regionu, možda najbolje ilustruju dva naizgled spontana, ali svakako koordinisana događaja. Naime, na tribini koju su, nedavno, upriličile studentkinje Fakulteta za islamske studije, a koja je bila posvećena odevanju muslimanki, kolektivno i „sasvim spontano“, pokrilo se sedam devojaka i jedna žena.</p>

Protest & Survive

'Dan gneva' - novosti iz Irana, Alžira, Bahreina i Jemena

kontrapunkt

<p>Inspirisani rušenjem <strong>Mubaraka</strong> sa vlasti, građani nekoliko bliskoistočnih nacija su eskalirali, odnosno započeli sa svojim protestima, nadajući se da će pokrenuti lanac događaja koji će konačno dovesti do ostvarenja političkih promena u njihovim zemljama.</p><p>Ono što sledi je kratak pregled zbivanja u tom regionu na tzv. "<a href="http://www.reuters.com/article/2011/02/14/us-bahrain-protests-idUSTRE71D5MS20110214" _mce_href="http://www.reuters.com/article/2011/02/14/us-bahrain-protests-idUSTRE71D5MS20110214">Dan gneva</a>".</p>

KontraTV / Aktivizam

Anonimni: Operacija Alžir

kontrapunkt

<div class="videoblok-slika"><a onclick="return hs.htmlExpand(this, { contentId: 'anonymous_operation_algeria', easing: 'easeInBack', easingClose: 'easeOutBack', fadeInOut: false } )" href="#" _mce_href="#" class="highslide"><img title="Anonimni: Slobodno mislećim građanima i građankama sveta" alt="Anonimni: Slobodno mislećim građanima i građankama sveta" src="https://old.kontra-punkt.info/media/images/operation_algeria.jpg" _mce_src="https://old.kontra-punkt.info/media/images/operation_algeria.jpg"></a><div style="color: white; overflow-x: hidden; overflow-y: hidden" _mce_style="color: white; overflow-x: hidden; overflow-y: hidden;" id="anonymous_operation_algeria" class="highslide-html-content"><a href="#" _mce_href="#" onclick="hs.close(this)"> x </a><div class="highslide-body"><iframe title="YouTube video player" src="http://www.youtube.com/embed/5cgNoe-lOSY?rel=0" _mce_src="http://www.youtube.com/embed/5cgNoe-lOSY?rel=0" allowfullscreen="" width="640" frameborder="0" height="390"></iframe></div></div></div><div class="videoblok-tizer">Alžirska vlada nameće svojim građanima i građankama neoprostiva ograničenja njihovih osnovnih sloboda. Alžirska vlada želi da uspostavi budućnost u kojoj se nepravde neopsoravaju i gde eksploatacija čoveka od strane drugog čoveka prolazi nekažnjeno. Alžirska vlada skriva istinu od svojih građana i građanki i uskraćuje im pravo na dostupnost informacijama. Hajde da ukinemo cenzuru. Sada je vreme za slobodu i transparentnost, vreme da ljudi mogu slobodno da se izražavaju i da ih čujemo širom sveta. Kako drugačije nego zahvaljujući dobro informisanim građanima društvo može da ostvari napredak i blagostanje?</div>

We Are Everywhere

Alterglobalizacijski rat: motivi, stavovi, ciljevi i dometi (2. deo)

kontrapunkt

<img src="http://www.kontra-punkt.info/https://old.kontra-punkt.info/media/images/drugaciji_svijet_je_moguc.png" _mce_src="https://old.kontra-punkt.info/media/images/drugaciji_svijet_je_moguc.png" title="cetvrti_svjetski_rat" alt="cetvrti_svjetski_rat"><div style="margin-top: 20px; width: 280px; color: #000000; font-size: 24px; background-color: #ffffff; border-width: 4px; border-color: #ffffff; border-style: solid" _mce_style="margin-top: 20px; width: 280px; color: #000000; font-size: 24px; background-color: #ffffff; border: 4px solid #ffffff;" align="center">ČETVRTI SVJETSKI RAT</div><div style="font-size: 12px; background-color: #000000; color: #ffffff; width: 105px; border-width: 4px; border-color: #000000; border-style: solid" _mce_style="font-size: 12px; background-color: #000000; color: #ffffff; width: 105px; border: 4px solid #000000;" align="center"><b>Dražen Šimleša</b></div><p><br></p><p>Kao što smo rekli, neki smatraju kako se o nasilju može govoriti isključivo ukoliko je nečiji život u opasnosti, pa budući da to nije slučaj s black blocom, o njihovom eventualnom nasilju bespredmetno je previše razglabati (Graeber, 2002).[47] Drugi se baš i ne slažu s Graeberom i taktikom blac bloca i možemo te sukobe pratiti još od Seattlea, mada su tada zbog euforije koja je pratila pokret nekako padali u drugi plan. Mnogi su već tada prosvjedovali što se par stotina pripadnika black bloca uopće usudila doći na od organizatora najavljene nenasilne prosvjede i uništavati imovinu od određenih korporacija. Premda je policija započela sa suzavcima i nasiljem neovisno od black bloca, dio aktivista optužio je black bloc da su svojim ponašanjem omogućili policiji da opravda vlastito nasilje. Također su kritizirani što su time omogućili medijima da počnu etiketirati cijeli pokret nasilnim, umjesto da se raspravlja o trenutno gorućim problemima koje pokret pokušava staviti na dnevni red. Dapače, već u Seattleu su predstavnici sindikata i drugih organizacija sprečavali black bloc u uništavanju izloga i druge imovine. Događale su se donekle i ironične situacije da aktivisti koji su najviše radili na raskrinkavanju radnih uvjeta u Nikeovim tvornicama, i najviše učinili u borbi protiv te korporacije, u Seattleu stoje pred izlozima Nikea i sprječavaju pripadnike black bloca da razbiju izloge Nikea (Danaher i Mark, 2003). Lori Wallach, kao direktorica nevladine organizacije Public Citizen u jednom intervjuu čak se pohvalila kako su zajedno sa sindikatima predavali "te anarhiste" policiji da ih uhiti (Davis, 2001). Drugi isto zahtijevaju da se policija odlučnije postavi prema black blocu pa se tako koordinatorica humanitarne organizacije Halifax Initiative, Pam Fosters, pita: "Zašto policiji treba puno duže da se obračuna s anarhistima za razliku od mirnih prosvjednika?" (Bello, 2001). Dapače, Anne Summers kao članica glavnoga odbora Greenpeace, zahtijevala je da ih se nedvosmisleno osudi (McQuinn, 2001). Tako je nakon najave talijanske vlade, kako će ne samo Italiju kao državu, već i Genovu kao grad zatvoriti dva dana prije početka sastanka G8, što je opravdavano strahom od ponovljana uličnog nasilja iz Goeteborga, Greenpeaceov povjerenik za Europu požurio požaliti što ga se gura u isti koš s "putujućim anarhističkim cirkusom" pa on neće dan prije sastanka moći doputovati sa standardnim avionskim cirkusom, budući da niti aerodromi neće raditi. Predstavnica WWF-a prosvjedovala je protiv "urlajuće rulje bez forme" (NfN, 2003: 66). Ponekad se nasilje black bloca čak stavlja u isti rang s onim policije pa su ih mnogi smatrali suodgovornima za ubojstvo Carla Guilanija u Genovi (George, 2001). Drugi aktivisti ocijenili su ovakve izjave "lovom na anarho-vještice" (NfN, 2003: 369).<br></p>

Antifa

Antifa Mostar saopštenje za javnost – zaljubljeni u slobodu!

kontrapunkt

<p><img _mce_src="https://old.kontra-punkt.info/media/images/antifa_mostar.jpg" src="https://old.kontra-punkt.info/media/images/antifa_mostar.jpg" alt="antifa mostar" title="antifa mostar" style="" _mce_style=""><br></p><p>Godinu dana nakon akcije čišćenja fašističkih simbola sa antifašističkog spomenika kod Doma zdravlja u Mostaru i njegove djelimične obnove, spomenik je u dva navrata ponovo napadnut i prekriven kukastim krstovima, ustaškim simbolima i porukama mržnje tipa „Ubij baliju!“. Ovaj i brojni prošlogodišnji fizički napadi na mlade koji prolaze Bulevarom za cilj imaju zastrašivanje i produbljavanje podjela u gradu i ne mogu se posmatrati van društvenog konteksta (izborna godina, a zatim i višemjesečna agonija oko podjele fotelja i uspostavljanja vlasti).<br _mce_bogus="1"></p>

Bliski Istok

Robert Fisk: Tiranov odlazak. Radost nacije

kontrapunkt

<h3>Pevali su. Smejali se. Plakali. Nema više Mubaraka</h3> <p class="barText"><img class="right" title="slavlje u egiptu" alt="slavlje u egiptu" src="https://old.kontra-punkt.info/media/images/egipat-slavlje.jpg" _mce_src="https://old.kontra-punkt.info/media/images/egipat-slavlje.jpg">The Independent, subota, 12. februar 2011.</p> <p><span class="dropcap">S</span>vi su odjednom zapevali.</p> <p>I smejali su se, i plakali, i vikali i molili se, klečali na ulici i ljubili prljavi asfalt ispred mene, i igrali i slavili Boga zato što ih je oslobodio Hosnija Mubaraka – što je bio trenutak velikodušnosti, jer njihovom hrabrošću se a ne božijom intervencijom Egipat oslobodio svog diktatora – i plakali dok su im suze kvasile odeću. Bilo je to kao da su se svi muškarci i žene upravo venčali, kao da je radost mogla da prekrije decenije diktature i bol i represiju i poniženje i krv. Zauvek, biće poznata kao Egipatska revolucija od 25. januara – dan kada je počeo ustanak – i biće zauvek priča o narodu koji se digao.</p>

Intervju

Borghesia: 'Budite samo svoji, ne kopirajte, ne imitirajte uzore!'

kontrapunkt

<p><img title="borghesia" alt="borghesia" src="https://old.kontra-punkt.info/media/images/borghesia.jpg" _mce_src="https://old.kontra-punkt.info/media/images/borghesia.jpg"><br></p><p>Autor: <strong>Nenad Cvetković Gile</strong></p><p><span class="dropcap">L</span>egendarni elektronski/ebm duo iz Ljubljane, sastav <span style="font-weight: bold;">Borghesia</span>, ponovo se okupio početkom prošle godine. Osnivači i idejni tvorci benda, <span style="font-weight: bold;">Dario Seraval</span> i <span style="font-weight: bold;">Aldo Ivančić</span>, u intervjuu za Balkanrock.com govore o svojim počecima, rock'n'rollu i novom albumu.</p>

Bliski Istok

Alžir: Prosvjednici spremni za današnji marš

kontrapunkt

<h3>Velik broj pripadnika redarstvenih snaga raspoređen je u subotu u alžirskome glavnom gradu u očekivanju prosvjeda "za promjenu sustava" organiziranih u subotu na poziv Nacionalne koordinacije za demokraciju i promjene (CNDC).</h3><p>Više marševa i skupova predviđeno je diljem zemlje, a u prijestolnici Alžiru već u petak su se na ulicama mogle vidjeti jake policijske snage - između 25.000 i 30.000 po podatcima koje navode mediji.<br> <br> Policijske barikade postavljene na ulazu u grad nakon bombaških napada u travnju i prosincu 2007., za koje je odgovornost preuzela Al Kaida islamskog Magreba (AQMI), također su pojačane.</p>

KontraTV / Aktuelno

Mi istoriju pišemo svojom krvlju

kontrapunkt

<div class="videoblok-slika"><a onclick="return hs.htmlExpand(this, { contentId: 'demnow_egipatski_doktor', easing: 'easeInBack', easingClose: 'easeOutBack', fadeInOut: false } )" href="#" _mce_href="#" class="highslide"><img title="Mi istoriju pišemo svojom krvlju" alt="Mi istoriju pišemo svojom krvlju" src="https://old.kontra-punkt.info/media/images/demnow_egipatski_dok.jpg" _mce_src="https://old.kontra-punkt.info/media/images/demnow_egipatski_dok.jpg"></a><div style="color: white; overflow-x: hidden; overflow-y: hidden" _mce_style="color: white; overflow-x: hidden; overflow-y: hidden;" id="demnow_egipatski_doktor" class="highslide-html-content"><a href="#" _mce_href="#" onclick="hs.close(this)"> x </a><div class="highslide-body"><iframe title="YouTube video player" src="http://www.youtube.com/embed/rEfRbXnrvic" _mce_src="http://www.youtube.com/embed/rEfRbXnrvic" allowfullscreen="" width="640" frameborder="0" height="510"></iframe></div></div></div><div class="videoblok-tizer">Ovog vikenda, na kairskom trgu Tahrir, viši producent DemocracyNow!-a <b>Sharif Abdel Kouddous</b> je razgovarao sa egipatskim lekarom Dr. <b>Ali El Mashadom</b>. Dr. Mashad opisuje kako je ranjen tokom uličnih borbi sa Mubarakovom policijom. "Mi ispisujemo istoriju našom krvlju", kaže <b>Mashad</b> i dodaje da ne namerava da prestane sa protestima sve dok <b>Mubarak</b> ne siđe sa vlasti, što će morati da učini pre ili kasnije, milom ili silom, živ ili mrtav.</div>

Militarizam

U Afganistanu gine dvoje djece na dan

kontrapunkt

<h3>Prošle godine u Afganistanu život je u prosjeku gubilo dvoje djece na dan, s tim da su nekad mirna područja na sjeveru zemlje sada među najopasnijima, priopćila je u srijedu neovisna afganistanska udruga za ljudska prava ARM.</h3><p class="text">"Afghanistan Rights Monitor" navodi u svom izvješću da je od ukupno 2.421 civila, koliko ih je poginulo u nasilju 2010. godin, njih 739 bilo mlađe od 18 godina.</p><p class="text">Gotovo dvije trećine djece ubile su "naoružane oporbene skupine", ili pobunjenici, a za 17 posto odgovorne su američke i NATO snage.</p><p class="text">Većina zabilježenih incidenata u kojima su poginula djeca dogodila se u južnim pokrajinama Kandaharu i Helmandu, tradicionalnim uporištima talibanskih pobunjenika.</p><p class="text">Međutim, Kunar na istoku i Kunduz na sjeveru zemlje također su bile među najopasnijim pokrajinama za djecu, navodi se u izvješću i ističe da se nasilje proširilo iz pobunjeničkih uporišta na jugu i istoku na nekad mirna područja zemlje.</p><p class="text">Civilne i vojne žrtve dostigle su rekordni broj 2010., u godini kada je zabilježeno najgore nasilje otkad je svrgnut talibanski režim krajem 2001. (H)</p><p class="text">Izvor: <a rel="nofollow" target="_blank" _mce_href="http://www.monitor.hr/clanci/u-afganistanu-gine-dvoje-djece-na-dan/46400/" href="http://www.monitor.hr/clanci/u-afganistanu-gine-dvoje-djece-na-dan/46400/">monitor.hr</a><br></p><div style="position: absolute; left: -10000px; top: 0px; width: 1px; height: 1px; overflow: hidden;" _mce_style="position: absolute; left: -10000px; top: 0px; width: 1px; height: 1px; overflow: hidden;" class="mcePaste" id="_mcePaste">http://www.monitor.hr/clanci/u-afganistanu-gine-dvoje-djece-na-dan/46400/<br _mce_bogus="1"></div>

Slom kapitalizma

Zašto je SAD pozvao sve veleposlanike u Washington: Velika svjetska kriza na pomolu?

kontrapunkt

<p>AMERIČKI mediji razvili su raspravu te se već raspredaju razne teorije zavjere oko događaja koji se vjerojatno nikada u prošlosti&nbsp;nije dogodio, a to je da SAD u istom trenutku na summit pozove veleposlanike iz gotovo svih veleposlanstava u svijetu. Sastanak se dogodio prošlog tjedna, a objašnjenja još uvijek nema. </p><p>Tako je Politico.com prije sastanka izvijestio da se očekuje da će veleposlanici iz gotovo svih 260 američkih veleposlanstava, konzulata i ostalih predstavništava iz više od 180 država doći u State Department na ono što je nazvano "prvim sastankom takve vrste". Huffingtonpost.com je napisao da je državna tajnica Hillary Clinton sazvala neviđeni masovni sastanak američkih veleposlanika.<br></p>

Kontrakultura / Džidža

Be wise, legalize

kontrapunkt

<p><img title="kanabis" _mce_src="https://old.kontra-punkt.info/media/images/cannabis_.jpg" src="https://old.kontra-punkt.info/media/images/cannabis_.jpg" alt="kanabis"></p><p>Piše: <b>FILIP RAUNIĆ</b> </p><p><span class="dropcap">M</span>arihuana je biljka koju su ljudi od najdavnijih dana upotrebljavali u razne svrhe. Biljka je porijeklom iz Azije, spominje se u svetoj knjizi Perzijanaca ( Zend Avesta ) i Indijaca ( Atharva Veda ). Dokazano je da se biljka upotrebljavala 4000 g. Pr. Kr. u Kini i 3000 g. Pr.Kr. u Turkmenistanu. Biljka je imala snažan utjecaj na kulturu mnogih naroda i civilizacija. Grčki povjesničar Herodot, prozvan ocem povijesti u svojim zapisima navodi kako su mnogi antički narodi koristili marihuanu u razne svrhe, među ostalim i radi postizanja sreće.</p>

Punk

Istraživanje pulske punk scene

kontrapunkt

<p><img title="Ivana Miljić" alt="Ivana Miljić" src="https://old.kontra-punkt.info/media/images/ivana_miljic.jpg" _mce_src="https://old.kontra-punkt.info/media/images/ivana_miljic.jpg"><br></p><p><strong>Ivana Mijić</strong> mlada je sociologinja koja s kolegom Benjaminom Perasovićem, (oboje djeluju na institutu "Dr. Ivo Pilar"), zadnjih godina radi na projektu "Punk u postsocijalističkim zemljama" pokrenutim na inicijativu Hilary Pilkington sa Sveučilišta Warwick u Coventryju. Na projektu je angažirano petero znanstvenika iz Hrvatske, Estonije, Rusije i Velike Britanije.</p><p>Uz Pulu, terenski dio istraživanja obavlja se u ruskim gradovima Volkota, Sankt Petersburg i Krasnodar te Halle u Njemačkoj. Taj dio istraživanja moraju zgotoviti do siječnja iduće godine, a jedan od rezultata bit će knjiga o pulskoj sceni koja bi trebala biti objavljena najkasnije početkom 2012.</p>

We Are Everywhere

Alterglobalizacijski pokret - motivi, stavovi, ciljevi i dometi

kontrapunkt

<img src="https://old.kontra-punkt.info/media/images/drugaciji_svijet_je_moguc.png" _mce_src="https://old.kontra-punkt.info/media/images/drugaciji_svijet_je_moguc.png" title="cetvrti_svjetski_rat" alt="cetvrti_svjetski_rat"><div style="clear: both; margin-top: 20px; width: 280px; color: #000000; font-size: 24px; background-color: #ffffff; border-width: 4px; border-color: #ffffff; border-style: solid" _mce_style="clear: both; margin-top: 20px; width: 280px; color: #000000; font-size: 24px; background-color: #ffffff; border: 4px solid #ffffff;" align="center">ČETVRTI SVJETSKI RAT</div><div style="font-size: 12px; background-color: #000000; color: #ffffff; width: 105px; border-width: 4px; border-color: #000000; border-style: solid" _mce_style="font-size: 12px; background-color: #000000; color: #ffffff; width: 105px; border: 4px solid #000000;" align="center"><b>Dražen Šimleša</b></div><br /><p style="text-indent:40px;text-align:right" _mce_style="text-indent-left: 40px; text-align: right;">Žudnja za boljim svijetom trebat će se dići kao zamišljeno mjesto susreta mnogih pokreta otpora, kao što je mnogo prostora ograda i isključivanja. Otpor će biti transnacionalan kao što je i kapital. Zato što ograde poprimaju mnoštvo oblika, tako treba i otpor njima. <strong>Iain a Boal</strong><h3 style="text-align: left" _mce_style="text-align: left;">Dimenzije pokreta</h3><strong><br /> </strong><p style="text-align: left" _mce_style="text-align: left;">Rad da se ublaže globalni problemi poput socijalne nejednakosti ili uništavanja prirode i zaustavi njihov rast nešto je što unutar pokreta smatraju zajedničkim svim akterima unutar njega. Borba protiv institucija ili protiv politike institucija koje se smatra odgovornima za te probleme predstavlja također nešto što sve ljude unutar pokreta veže i oko čega se svi slažu. Dakle, konsenzus praktički postoji u stavu da treba mijenjati politiku "novoga svetog trojstva", odnosno da se treba suprotstaviti politici koju provode "četiri jahača apokalipse" kada se u prvi plan pored gore spomenutih globalnih institucija stavljaju i korporacije. No, to je lakši dio. Naći zajednički jezik oko nečega što nam smeta puno je lakše nego li se okupiti oko zajedničkih ideja i ciljeva. Stoga nam sada predstoji izvući i razjasniti područja na kojima se odvijaju neslaganja, rasprave pa i žestoki sukobi između raznih pripadnika i pripadnica pokreta. Za tu svrhu, poslužit će nam rad Dealing with Difference (2000), uvijek inspirativnog Michaela Alberta, urednika Z Magazina (ZMag) i pripadajuće mu Internet stranice ZNet, koji spada među najpoznatije i najbolje medije koji se bave temama koje obrađujemo. U spomenutom tekstu Albert navodi četiri područja koje mogu ugroziti efektivnost pokreta. To su: fokus, vizija, strategija i taktika. Nakon što prenesemo Albertovo značenje svakog od njih, pokušat ćemo ih kritički sagledati, odnosno predočiti i razjasniti stvarnim primjerima i situacijama koje se događaju unutar i oko ovog pokreta.</p>

Svet rada

Hrvatska: Radnici Jadrankamena zbog kašnjena plaća nasrnuli na Bruna Orešara

kontrapunkt

<p>Skup radnika Jadrankamena koji je održan u pučiškoj kino-dvorani završio je incidentom i pravom radničkom bunom, a Skupština Nezavisnog sindikata donijela je odluku da radnici, njih preko 250, stupe u štrajk zbog neisplaćene plaće za prosinac.</p><p>Isto tako, Jadrankamen za svoje radnike ne uplaćuje doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje od kolovoza 2009. godine.</p><p>Skup kojemu je nazočio Bruno Orešar, predsjednik Nadzornog odbora i većinski vlasnik Jadrankamena bio je naelektriziran i nabijen emocijama, a sve je kulminiralo kada se skupina radnika nezadovoljna odgovorima Brune Orešara popela na binu. </p><p>Uz Orešara, na bini su bili članovi Uprave Miodrag Stančić i Ivo Dominis te čelnici Nezavisnog sindikata Tonči Drpić i Vedran Jerčić.</p><p>Tom prigodom došlo je do sveopće gužve i naguravanja, očevidci tvrde da su u zrak poletjele i sjedalice, a sa stola su na pod popadale čaše. Došlo je i do bliskog susreta nezadovoljnih radnika s Orešarom i u tom naguravanju Orešar je završio na podu.</p><p>Je li tom prigodom osjetio težinu radničke ruke ili cipele, ostaje zasad nejasno. Iz te gužve izišao je, tvrde očevici, s masnicom ispod oka, dok je član Uprave Ivo Dominis zaradio ogrebotinu.</p><p>Prijetilo je da situacija posve izmakne kontroli, ali su intervenirali čelnici Sindikata i drugi radnici te spriječili eskalaciju sukoba.</p><p>Ubrzo nakon toga sastanak je završen, Bruno Orešar kojega većina radnika smatra glavnim krivcem za teško stanje u Jadrankamenu je u pratnji predsjednika Sindikata Tonča Drpića izišao na sporedna vrata i otišao iz Pučišća, a radnici su stupili u štrajk.</p><p>Zbog toga je stao rad u kamenolomima, a ugasile su se i proizvodne trake u pilanama.</p><p>Izvor: <a href="http://slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/128785/Default.aspx" _mce_href="http://slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/128785/Default.aspx" target="_blank" rel="nofollow">Slobodna Dalmacija</a>&nbsp;</p>