Skip to content

Kolumne / Edo

Prikazano 1-4 od 4 sadržaja (Strana 1 od 1)

...

Esencija i sekularizacijska farsa

Edo

<p><img title="Suljagić vs. Cerić" alt="Suljagić vs. Cerić" src="https://old.kontra-punkt.info/media/images/suljagic-ceric.jpg" _mce_src="https://old.kontra-punkt.info/media/images/suljagic-ceric.jpg"></p><h3>Suljagić vs. Cerića u igri poput dobro izrežirane teatarske predstave za djecu, a ne borbe za sekularizam</h3><p>Piše: <span class="autor">Edo</span></p><p><span class="dropcap">O</span>čigledno je da će ovo, sada već famozno isključivanje predmeta „Vjeronauka“ iz prosjeka ocjena, oko kojeg se bespotrebno podigla tolika hajka (a u nastavku ću reći zašto!), postati još i &nbsp;dosadno tautološko naglabanje u medijima bez ikakvog konstruktivnog efekta. Govorim to iz razloga jer bi bio zločin prema samom sebi promašiti esenciju pored nagomilane forme glupe trivijalnosti koja skreće s pravog puta emancipaciju čovjeka od svih rezultata (okova) produkcionih odnosa slinavog buržoaskog društva, a naročito od religije kao krupne zvjerke manipulacijskog instrumenta. Stoga, da se ne bi međusobno lagali i naglabali, neophodno je, onako ljudski i iskreno, do kraja razjasniti neke stvari u ovom slučaju.</p>

...

Negacija politike kroz racionalnu kritiku

Edo

<p style="text-align: left;" _mce_style="text-align: left;" align="center"><img src="https://old.kontra-punkt.info/media/images/politika.jpg" _mce_src="https://old.kontra-punkt.info/media/images/politika.jpg"></p><p><span style="font-size: medium;" _mce_style="font-size: medium;"><span style="font-size: small;" _mce_style="font-size: small;">Piše: <strong>Edo</strong></span></span></p><p>"Ako je politika neljudska i amoralna, ako je to vladavina čovjeka nad čovjekom onda ona, po mišljenju <strong>Pierre Joseph Proudhona</strong> (1809- 1865.), ne samo da nije etična nego nema nikakvu vrijednost za društvo i čovjeka. On apostrofira da je ''vladavina čovjeka nad čovjekom ropstvo'' zbog čega je ona i društveno nevrijedna i neodrživa. Ali, zbog istog tog razloga nju treba potpuno odbaciti."</p><p>- Izvedeno iz Dr. Slavo Kukić,&nbsp; ''Sociologija teorije društvene strukture'', Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2004. god. (str.194)</p>

...

Edukacija i znanje u očima patološkog i profanog neoliberalizma

Edo

<img class="left" style="vertical-align: top; margin-bottom: 5px" _mce_style="vertical-align: top; margin-bottom: 5px" src="http://www.kontra-punkt.infohttps://old.kontra-punkt.info/media/images/profit.jpg" _mce_src="https://old.kontra-punkt.info/media/images/profit.jpg" width="234" height="180"><p style="text-align: right;" _mce_style="text-align: right;"><span style="font-family: georgia,palatino; font-size: small;" _mce_style="font-family: georgia,palatino; font-size: small;"><em>"Čitav je njegov sistem obrazovanja niz trikova; lutkarska predstava u kojoj gospodar drži konce, a učenik nikad ne posumnja kako se lutke pokreću."</em>- <strong>William Godwin</strong>, ''Istraživač'', 1797. god.</span></p><p><br></p><p>Piše: <strong>Edo</strong></p><h3>Male školske čarolije velikog neoliberalizma</h3><br /> <p>Bit ću brutalno iskren, kao što to Žižek voli reći, a ja bih dodao i pomalo vulgaran, kako bi vam jednostavno, u kratkim crtama i ilustrativno dočarao suštinu famozne reforme visokog školstva u kontekstu crne bosankohercegovačke svakodnevnice, ali koja se u principu odnosi i na onaj širi, globalni kontekst.</p>

...

Kritički osvrt u prilog anarhizmu

Edo

<p><img title="No Borders No Banks" alt="No Borders No Banks" src="https://old.kontra-punkt.info/media/images/no_borders_no_banks.jpg" _mce_src="https://old.kontra-punkt.info/media/images/no_borders_no_banks.jpg"></p><p style="text-align: right;" _mce_style="text-align: right;"><span style="font-size: medium; font-family: georgia,palatino;" _mce_style="font-size: medium; font-family: georgia,palatino;">'Najnasliniji element društva je neznanje.''</span><br>- Emma Goldman (1869- 1940.)</p><p>Piše: <strong>Edo</strong></p><p><span class="dropcap">N</span>eki akademski krugovi, naročito anglosaksonske liberalne znanstvene provenijencije anarhizam definišu kao izvjesnu političku filozofiju, preciznije rečeno, pa čak i kao politički pokret, a sve u cilju izjednačavanja anarhizma u istu ravan sa političkim subjektima i pokretima, te kreiranja lažne (iskrivljene) slike anarhizma u prizmi kako kod svake individue, tako i cjelokupnog društva. Time se ova ideja u cilju sprečavanja njezinog eventualnog jačeg afirmisanja široj javnosti želi zadržati što duže i dalje na marginama društva. U tom procesu ključnu ulogu imaju i mainstream mediji, koji pored prethodno navedenog, anarhizam i njegove protagoniste klasificiraju i u kategoriju klasičnih terorističkih grupacija. Svjedoci smo takve intenzivnije medijske kampanje (ili bolje reći hajke) u posljednje dvije godine na primjeru ionako turbulentnog grčkog društva za vrijeme kulminacije socijalnih nemiran nakon što su okusili danak plutokracije i brutalnog kapitalizma. Drugi savršen primjer je blokada hrvatskih sveučilišta u znak protivljenja daljnje komercijalizacije visokog obrazovanja, kada su studenti i pojedini profesori od strane svojih kolega koji čine znatan dio akademske zajednice, prozivani crnima i crvenima kao da se zapravo radi o nekim prolupalim buntovnicima bez razloga koji ne žele da uče i sljedbenicima nekih tamo davno prevaziđenih i nepotrebnih ideologija. Na ljude ovakvog profila, na ljude poput anarhista, sezona lova je uvijek otvorena. Ovakav čin klasične klevete i stigmatiziranja svojih kolega u cilju kukavičkog ograđivanja zbog očitog konformizma, jeste pokazatelj na kakve je niske grane uskogrudna, korumpirana i kriminalizirana akademska elita spala. Poražavajuće je, apsurdno i katastrofalno na kakav nelogičan i sulud način, zvanična akademska zajednica i nadležna ministarstva postavljaju i posmatraju stvari kada se radi o daljnjoj sudbini visokog obrazovanja gledajući pri tome isključivo kratkoročnu pragmatičnu korist pojedinaca (koja je ujedno osnovna odlika neoliberalizma) i odbijajući bilo kakvu racionalnu i konstruktivnu kritiku. Toliko o ophođenju nekih bitnih društvenih struktura prema ovom pokretu i općenito o ljudima koji imalo drugačije misle.</p>