Arhiva 2004–2011 · Novi sajt Kontrapunkta →

Pamflet

Pucnjava tokom nemira u Francuskoj

Na francusku policiju sinoć je otvorena vatra tokom jedanaeste uzastopne noći nemira u Parizu i drugim gradovima. Dvojica policjaca ozbiljno su povredjena u sukobu sa oko 300 demonstranata južno od glavnog grada.

Komandanti policije kažu da su demonstranti -- pretežno pripadnici imigrantskih zajednica iz arapskog sveta i iz Afrike -- imali jasnu nameru da udju u sukob sa snagama reda.

Procenjuje se da je zapaljeno više stotina automobila; policija je u Tuluzu bacila suzavac kako bi rasturila demonstrante. Visoki policijski zvaničnik, Bernar Franio, kaže da je nasillje u nekim gradovima sinoć bilo gore nego prethodnih noći i da je zabrinut zbog mogućnosti da se situacija dodatno pogorša.

U prvoj izjavi od izbijanja nemira francuski predsednik Žak Širak rekao je da je uspostavljanje reda i mira apsolutni prioritet njegove vlade.

On je poručio i da je francuska država "ača od onih koji žele nasilje i strah"

Govoreći nakon sastanka sa nekolicinom nadležnih ministara, predsednik Širak je najavio je da će učesnici u nasilnim protestima biti "uhapšeni, osudjeni i kažnjeni".

No, šef francuske države je rekao i da je za okončanje nasilja potrebno da u društvu svi budu poštovani i da imaju jednake šanse u životu.

On je time očito aludirao na primedbe crnaca i Arapa u Francuskoj da su tretirani kao gradjani drugog reda i da žive siromašnim predgradjima koja zbog bede i visoke nezaposlenosti podsećaju na geta.

Nemiri su počeli nakon što je u siromašnom predgradju Pariza dvojicu mladića afričkog i arapskog porekla ubila struja u trafo-stanici u koju su se bili sakrili bežeći od policije koja je želela da ih legitimiše.

______________________

Nemiri i u centru Pariza

Nemira je bilo i u drugim velikim gradovima u kojima žive pripadnici arapske zajednice, tj. u Tuluzu, Nantu, Nici, Lilu, Marseju i Dižonu. Iako vlasti kažu da su rešene da stanu na put nasilju, građani Francuske žive u strahu.

Veliki broj afričkih doseljenika u Francuskoj živi na ivici egzistencije, boreći se s visokom stopom nezaposlenosti, sve izraženijim rasizmom i očajem, što je odličan teren za porast kriminala svih vrsta. Istovremeno, postoji strah da će mladi muslimani izlaz naći u verskom ekstremizmu, koji uzima maha u toj zemlji. U Francuskoj živi oko pet miliona muslimana, što je najveća islamska zajednica u zapadnoj Evropi.

Predsednik Francuske Žak Širak održao je sinoć sastanak ministara o bezbednosnoj situaciji u zemlji. Dopisnik B92 iz Pariza Miloš Krivokapić javlja da je protekla noć bila mirnija nego prethodne, ali da su povređena 34 policajca u jednom predgrađu, gde je došlo do žestokog sukoba s delinkventima, koji su bili naoružani lovačkim puškama. Policija se koncentrisala na zaštitu javnih zgrada i prodavnica, a sinoć je bilo i manje zapaljenih automobila.

Širak je u kratkom obraćanju javnosti, prvom po izbijanju nemira, izjavio je da kao preduslov za rešenje problema treba uspostaviti bezbednost i javni red. Opozicija smatra da je obraćanje bilo isuviše uopšteno i da se očekivalo više u tako teškoj situaciji.

"Sloboda? Jednakost? Bratstvo?"

Vodeći londonski dnevnici danas najveći prostor posvećuju nemirima u Francuskoj.

Indipendent na naslovnoj strani piše "Sloboda? Jednakost? Bratstvo?", a zbivanjima u Francuskoj posvećuje i redakcijski komentar, u kom kritikuje francuske političare, zbog načina na koji su odgovorili na nemire, ali i postupke policije, koje naziva grubima i brutalnima.

Tajms piše da se pedesetih i šesdesetih godina prošlog veka, kada su se u Francusku useljavali imigranti iz bivših kolonija u arapskom svetu i u Africi, verovalo da će oni asimilovati zahvaljujući pristupu obrazovanju i velikim socijalnim davanjima. U realnosti, Francuska je manjinama okrenula leđa i strpala ih u stambene blokove u predgrađima u kojima je nezaposlenost i tri puta veća od nacionalnog proseka. "Mere koje su za cilj imale integraciju, poput zakona o zabrani nošenja muslimanskih marama u državnim ustanovama, često su imale suprotan efekat i pogoršavale situaciju. Rezultat toga je radikalizacija mladih muslimana u francuskim getima", ocenjuje Tajms, prenosi Fonet.

...i u Briselu?

U kvartovima Brisela i Berlina u kojima žive uglavnom siromašni imigranti takođe su goreli automobili.

Sinoć je u glavnom gradu Belgije zapaljeno pet automobila, objavila je policija. Incidenti su se dogodili blizu četvrti Gar du midi, na jugu grada, u kojoj živi velika populacija stranaca. Policija je saopščtila da su paljevine podmetnute, ali da još nito nije uhapšen. "Vlasti Belgije pažljivo prate dešavanja u Francuskoj, ali još nisu zabeležile slične događaje u Belgiji", izjavio je danas portparol Centra Vlade za krize i ocenio da su požari kod Gar du midija lokalni incidenti.

...i Berlinu?

U Berlinu, u siromašnom delu grada, u ponedjeljak ujutro je zapaljeno pet automobila, a policija pokušava da utvrdi postoji li veza tog ovog incidenta i nemira u Francuskoj. Automobili su zapaljeni u pet različitih ulica berlinskog okruga Moabit, siromašnog dela grada u kom živi uglavnom imigrantsko stanovništvo. Policija je objavila da niko nije preuzeo odgovornost za paljevine, javlja Index.hr.

Političari i sociolozi upozorili su da bi i u Nemačkoj moglo doći do nemira sličnih onima u Francuskoj ako se vlasti ne posvete ozbiljno problemima integracije. Član Hrišćansko-demokratske unije, budući ministar unutrašnjih poslova Volfgang Šojble, rekao je za Bild da u Nemačkoj mora biti poboljšana integracija, posebno mladih stranaca, i rekao kako veruje da su nemačke policijske snage izvrsno opremljene i obučene da spreče erupciju nasilja.

Političar Zelenih Hans Krtistijan Štrebele smatra da za sada nema naznaka da bi moglo da dođe do nereda poput onih u Francuskoj, ali je i upozorio na postojanje bandi mladih stranaca u četvrtima u kojima je veliki procenat migranata. On je pozvao vlasti da mladim strancima pošalju jasnije signale da se društvo o njima zaista brine.

Uz isticanje da je situacija u Nemačkoj bitno drugačija od one u Francuskoj, navodi se i da na periferijama nemačkih gradova polako nastaju četvrti u kojima žive pretežno stranci, prenosi Beta.

U Nemačkoj živi oko sedam miliona stranaca, od toga oko 3,1 miliona muslimana. Obrazovni nivo stranaca i dalje je vidno ispod nemačkog proseka.

____________________