Julian Assange - Cenzura postoji gdje govor ima moć nešto promijeniti
Julian Assange, WikiLeaks, foto Guardian
Usprkos tehničkim problemima, danas u 14 sati održan je najavljeni chat sa Julianom Assangeom (WikiLeaks) na Guardianovim internetskim stranicama. Već prije 14 sati bilo je postavljeno više od 700 komentara i pitanja upućenih Assangeu.
Chat odnosno pitanja, možete, nakon što su otklonjene tehničke smetnje, pročitatiovdje.
Assangeovi odgovori mogu se pročitati ovdje.
Do sada postavljena pitanja uključuju pitanje osobne sigurnosti osnivača WikiLeaksa, strategiju za zaštitu od DDoS napada na servere koji ugošćuju WikiLeaks, pitanja vezana uz povjerljive dokumente koji se tiču drugih država pa i ona vezana uz Ratka Mladića, zatim pitanja o tome kako razlikovati autentične dokumente od onih koje su podvala tajnih službi.
Neki komentatori smatraju da su osobe iza WikiLeaksa trebale ostati anonimne te da je struktura WikiLeaksa trebala biti decentralizirana.... Dosta pitanja vezano je uz strategiju WikiLeaksa, odgovor na medijski i drugi progon, očuvanje dokumentacije te budućnost WikiLeaksa.
Postavljena su i pitanja o tome što Assange zapravo očekuje od objavljivanja dokumenata, odnosno, da li samo želi utjecati na javno mišljenje ili ima i neku političku agendu.
Dobar dio postova izražava podršku WikiLeaksu, a komentatori/ice nude svoju pomoć....
Odgovarajući na pitanja o tome kakav je utjecaj WikiLeaksa, Assange je rekao kako je u proteklih nekoliko godina njihov cilj bio odati počast ljudima koji su izvor informacija i koji snose stvaran rizik bez kojeg ne bi bilo istraživačkog novinarstva.
Kazao je i da se američkog vojnika Bradleya Manninga, može u tom smislu smatrati herojem, dakako ukoliko se dokaže da su tvrdnje Pentagona o Manningu kao izvoru objavljene dokumentacije, točne.
Upitan da komentira tvrdnje kako je objavljivanje Iračkih dnevnika i Afganistanskih dnevnika ugrozilo američke informatore i agente na terenu, Assange je odgovorio da Pentagon nije mogao potvrditi da je u protekle četiri godine (koliko WikiLeaks djeluje) bilo koja osoba stradala zbog objavljivanja navedenih dnevnika.
Na pitanje boji li se za vlastitu sigurnost, Assange je rekao kako su prijetnje smrću već javno poznata stvar te da poduzima sve mjere zaštite koje je, suočen sa svjetskim supersilama, uopće moguće poduzeti. Komentirajući nedavne istupe savjetnika kanadskog premijera, Toma Flanagana, koji je izjavio da smatra kako bi Assangea trebalo ubiti, Assange je kazao kako bi Flanagan trebao biti optužen za poticanje na ubojstvo.
Komentirajući činjenicu da je Amazon izbacio WikiLeaks sa svojih servera, Assange je kazao da je postavljanje WikiLeaks servera u nekim državama koje imaju problema sa poštivanjem slobode govora, bilo namjerno i da se time htjelo izazvati reakciju i ukazati na razliku između retorike o slobodi govora i stvarnosti. Amazon je jedan takav slučaj, kaže Assange.
Odgovarajući na pitanja, Assange je također potvrdio da je WikiLeaks u posjedu dokumenata koji se tiču Trgovinskog sporazuma protiv krivotvorenja (ACTA - Anti-Counterfeiting Trade Agreement, međunarodni sporazum o zaštiti intelektualnog vlasništva, op.prev.). Assange kaže da je ACTA u stvari trojanski konj kojem je svrha zaštititi američku copyright i patent industriju.
„Zašto smatrate da je bilo potrebno WikiLeaksu dati ljudsko lice", upitao je jedan komentator/ica, koji/koja smatra da je usmjeravanjem pažnje na Juliana Assangea oslabljena organizacija jer nitko o njoj ne govori. Osim toga, objavljivanjem imena, omogućava se oponentima da napadaju ad hominem. „Ako uspiju uvjeriti javnost da ste vi zli silovatelj i terorist, kredibilitet WikiLeaksa je izgubljen." „Mislim da nije fair prema ostalim hrabrim ljudima u WikiLeaksu koji naporno rade, da sva priznanja idu vama."
„To je zanimljivo pitanje", odgovorio je Assange. „U početku sam nastojao da organizacija nema lice stoga što nisam želio da ego igra ulogu u našim aktivnostima. To prati tradiciju francuskih anonimnih matematičara koji su pisali pod kolektivnim imenom Bourbaki No to je ubrzo dovelo do užasno ometajuće znatiželje o tome tko (stoji iza WikiLeaksa) te do toga da su neke osobe tvrdile da nas predstavljaju. Na kraju, netko mora biti odgovoran javnosti, a jedino vodstvo koje je voljno javno se izložiti može iskreno sugerirati da se izvori (informacija) izlažu riziku za opće dobro. U tom procesu, ja sam postao gromobran. Svaki aspekt mog života izložen je napadima ali pri tome istovremeno dobijam priznanja kao neku vrstu ravnoteže".
Jedan komentator je napisao: „Zapadne vlade polažu pravo na moralni autoritet stoga što imaju zakonsku garanciju slobode medija. Prijetnje pravnim sankcijama protiv WikiLeaksa i vas osobno oslabljuju taj moralni autoritet. (Koji mediji trebaju zaštitu osim onih koji su za državu nepopularni? Ako je sankcioniranje od strane države zapravo test za medijske organizacije koje time stječu pravo tražiti slobodu medija, situacija se čini istom i u autoritarnim režimima i na Zapadu.) Da li se slažete da zapadne vlade riskiraju gubitak moralnog autoriteta time što napadaju WikiLeaks? Da li vjerujete da zapadne vlade imaju uopće neki moralni autoritet?"
„Zapad je fiskalizirao svoje odnose moći kroz mrežu ugovora, pozajmica, dioničarstvo, bankovne holdinge itd. U takvom okruženju lako je govoru biti „slobodan" stoga što će promjena u političkoj volji rijetko voditi bilo kakvoj promjeni tih osnovnih instrumenata. Zapadni govor je, kao nešto što rijetko ima bilo kakav utjecaj na moć, slobodan kao ptica. U državama kao što je Kina, postoji sveprožimajuća cenzura, jer govor još uvijek ima moć i moćni ga se boje. Uvijek trebamo gledati cenzuru kao signal koji otkriva potencijalnu moć govora u nekoj državi. Napadi na nas od strane SAD bude nadu da je govor dovoljno moćan da razbije fiskalnu blokadu", zaključio je Assange.