Špiglov intervju sa filozofom evolucije Danijelom Denetom
"Darvinizam potpuno opovrgava Intelligentni dizajn"
Inteligentni dizajn je još jednom među udarnim vestima u SAD. Ali u čemu se sastoji njegova privlačnost? Danijel Denet (Daniel Dennet) je razgovarao sa Špiglom (Spiegel) o privlačnosti kreacionizma, o tome kako sama religija priznaje superioronost darvinističih ideja, i socijalnoj neogdovornosti religijske desnice u Americi. SPIEGEL: Profesore Denet, više od 120 miliona Amerikanaca veruje da je Bog stvorio Adama od blata pre nekih 10.000 godina i da je napravio Evu od njegovog rebra. Da li lično poznajte bilo koga od ovih 120 miliona [ljudi]?
Dennett: Da. Ali ljudi koji su kreacionisti obično nisu zainteresovani da pričaju o tome. Oni koji su zapravo entuzijastični u pogledu Inteligentnog dizajna, sa druge strane, bi pričali do u beskraj. I ono što sam naučio kada su oni u pitanju jeste da su prepuni dezinformacija. Ali oni su došli u dodir sa ovim dezinformacijama zahvaljujući veoma plauzibilnim izvorima. Nije samo njihov pastor taj koji im govori te stvari. Oni izlaze i kupuju knjige koje štampaju veliki izdavači. Ili odu na veb sajtove i vide pametnu propagandu koju objavljuje 'Discovery Institute' iz Sijetla, kojeg finansira religiozna desnica.
SPIEGEL: U centru debate je teorija evolucije. Zbog čega se čini da evolucija proizvodi mnogo više opozicije od bilo koje druge naučne teorije poput Velikog praska ili kvantne mehanike?
Dennett: Mislim da je to zbog toga što evolucija seže pravo do srca najmučnijeg naučnog otkrića u poslednjih nekoliko stotina godina. Ona se suprotstavlja najstarijoj ideji koju imamo, možda starijoj i od same naše vrste.
SPIEGEL: Koja je zapravo šta?
Dennett: To je ideja da je potrebna velika komplikovana stvar da bi napravila manju stvar. Ja to zovem "trickle-down"* teorijom kreacije. Nikada nećete videti koplje kako pravi "kopljara". Nikada neće videti potkovicu kako pravi kovača. Nikada nećete videti lonac kako pravi lončara. Uvek je obrnuto i to je do te mere očigledno da se jednostavno čini da je u skladu sa razumom.
[TABLE]
SPIEGEL: Da li mislite da je ova ideja već prisutna kod majmuna?
Dennett: Možda kod Homo Habilusa, "domaći majstor" (the handyman), koji je počeo da pravi kamena oruđa pre nekih 2 miliona godina. Oni su bili svesni da su izvrsniji od svojih rukotvorina. Tako da je ideja o kreatoru koji je izvrsniji od stvari koje stvara, smatram, veoma duboko ukorenjena intuitivna ideja. Upravo je ta ideja ona na koju se promoteri Inteligentnog dizajna pozivaju kada pitaju, 'da li si ikada video zgradu koja nema stvog tvorca, da li si ikada video sliku koja nema slikara.' To perfektno ističe ovu duboko intuitivnu ideju da nikada nećete dobiti dizajn besplatno.
SPIEGEL: Drevni teološki argument...
Dennett: ... koji Darvin potpuno opovrgava sa svojom teorijom prirodnog odabira. I on pokazuje, dovraga, ne samo da možete dobiti dizajn od ne-dizajniranih stvari, nego možete čak da dobijete i evoluciju dizajnera od tog ne-dizajna. Na kraju dobijete autore i pesnike i umetnike i inžinjere i druge dizajnere raznih stvari, druge tvorce -- vrlo skorašnje plodove drveta života. A to dovodi u pitanje osećaj ljudi da život ima smisla.
SPIEGEL: Čak i duh ljudi -- njihova duša -- je napravljena na ovaj način?
Dennett: Da. Kao višećelijskom, pokretnom obliku života, potreban vam je um zato što treba da vidite gde se krećete. Morate da imate nervni sistem, koji može brzo da izdvoji informacije koje dobija iz sveta i da ih obradi i brzo upotrebi za usmeravanje ponašanja. Osnovna problematika svih životinja je da pronađu ono što im je potrebno i da izbegnu ono što bi moglo da im naudi i da to urade brže od svojih protivnika. Darvin je shvatio ovaj zakon i razumeo da se ovakav razvoj dešava hiljadama milona godina kreirajući zauvek i sve više androidne umove.
SPIEGEL: Pa ipak, nešto neuobičajeno se desilo kada su se pojavili ljudi.
Dennett: Svakako. Ljudi su otkrili jezik -- eksplozivno ubrzanje moći uma. Zato sada možete ne samo da učite na osnovu sopstvenog iskustva, već možete da učite saznavajući na osnovu tuđih iskustava. Od ljudi koje nikada niste sreli. Od predaka koji su odavno umrli. I sama ljudska kultura postaje duboko ukorenjena evoluciona sila. To je ono što nam pruža epistemološki horizont i to onaj koji je daleko, daleko veći od [saznajnih horizonata] bilo koje druge vrste. Mi smo jedina vrsta koja zna ko smo, koja zna da smo evoluirali. Naše pesme, umetnost, knjige i religijska verovanja su sva krajnji produkt evolucionih algoritama. Nekima je to uzbudljivo, za druge je deprimirajuće.
SPIEGEL: Nigde evolucija nije tako vidljiva kao u DNK kôdu. No bez obzira na to, oni koji veruju u Inteligentni dizajn nalaze DNK kôd manje problematičnim od Darvinovih ideja. Zbog čega?
Dennett: Ne znam, jer čini mi se da je najbolji dokaz koji imamo za istinitost Darvinove teorije dokaz koji nam svakog dana stiže iz bioinformatike, od razumevanja DNK kodiranja. Kritičari darvinizma jednostavno ne žele da se suoče sa činjenicom da molekuli, enzimi i proteini vode do mišljenja. Da, mi imamo dušu, ali je ona napravljena od mnoštva sićišnih robota.
SPIEGEL: Ne mislite li da je moguće ostavti život biolozima, ali dopustiti religiji da se pobrine za dušu?
Dennett: To je ono što je Papa Jovan Pavle II zahtevao kada je izdao svoj često citirani cirkular u kojem je rekao da je evolucija činjenica, ali je onda nastavio rekavši: izuzev po pitanju ljudske duše. To bi moglo da ima neke sadržine, ali to je jednostavno netačno. Bilo bi jednako netačno reći: Naša tela su sačinjena od biološkog materijala, izuzev, naravno, pankreasa. Mozak nije ni po čemu čudesnije tkivo od pluća ili jetre. To je samo tkivo.
SPIEGEL: Darvinove ideje su zloupotrebljene od strane rasista i eugeničara. Je li to takođe jedan od razloga zašto se darvinizam tako energično napada?
Dennett: Da. Mislim da je finiji način da se to kaže reći da je darvinistička ideja veoma jednostavna - možete je nekome objasniti za minut. Ali upravo iz tog razloga, takođe je ekstremno podložna karikaturisanju i zloupotrebi. Ja veoma strpljivo podučavam moje studente osnovama evolucione teorije i tada moram da se navraćam i čistim za sobom, zato što budu veoma entuzijastični u vezi sa njom i onda nastavljaju da upadaju u ova nerazumevanja. Darvinizam je prava poslastica za um, on je očaravajući. Ali stvar je u tome da, ako previše sisate bombonu to vas može odvući od istine. I to mogu da iskoriste ljudi koji su rasisti ili seksisti. Tako da sve vreme morate da održavate neku vrstu intelektualne higijene.
SPIEGEL: Čini se da se sve -- od preljube do silovanja i ubistva -- danas analizira u svetlu evolucije. Kako neko može da odvoji ozbiljno istraživanje od poslastice?
Dennett: Morate biti biti veoma pažljiv sakupljač relevantnih činjenica i morate da na odgovarajući način povežete te činjenice tako da dobijete probnu hipotezu koja bi zapravo mogla da bude potvrđena ili odbačena. To je ono što je Darvin uradio.
SPIEGEL: Vaš kolega Majkl Rus (Michael Ruse) vas je optužio da sa svojim teorijama iskoračujete iz domena nauke u [domen] društvene nauke i religije. On je čak rekao da ispada da nenamerno pomažete pokretu za Inteligentni dizajn.
Dennett: Majkl samo pokušava da ublaži fokus nad imlipkacijama Darvinovih uvida i da ponovo uveri ljude da nema toliko sukoba između perspektive evolucione biologije i njihovog tradicionalnog načina mišljenja.
SPIEGEL: A šta je sa opužbom da pomažete Inteligentni dizajn?
Dennett: Verovatno ima nešto istine u tome. Upravo sam završio sa pisanjem knjige u kojoj religiju posmatram iz perspektive evolucione biologije. Mislim da možete, da biste trebali, i da čak morate da zauzmete ovaj kurs. Drugi kažu "ne, dalje ruke! Samo nek evolucija ne priđe nigde nadomak društvenih nauka". Mislim da je to grozan savet. Ideja da bismo morali da sačuvamo društvene nauke i čovečanstvo od evolucionog mišljenja jeste recept za katastrofu.
SPIEGEL: Zašto?
Dennett: Ja bih Darvinu dao zlatnu medalju za najbolju ideju koju je iko ikada imao. Ona ujedinjuje svet značenja i svrhe i ciljeve i slobodu sa svetom nauke, sa svetom fizičkih nauka. Mislim, mi govorimo o velikom jazu između društvenih nauka i prirodnih nauka. Šta premošćuje taj jaz? Darvin -- tako što nam pokazuje kako svrha i dizajn, značenje, mogu da se proisteknu iz bezsvrhovitosti, iz čisto fizičke materije.
SPIEGEL: Da li je darvinizam na delu svaki put kada je nešto novo kreirano? Čak i kada je u pitanju kreacija univerzuma, na primer?
Dennett: U najmanju ruku je zanimljivo videti da su takve kvazi - ili pseudo-darvinističke ideje takođe popularne u fizici. One postuliraju veliku različitost od koje je, na određeni način, izvršen odabir. Rezultat je da nas eto ovde i da je ovo jedini deo od te ogromne različitosti čiji smo svedoci. To nije darvinistička ideja, mada ima veze sa njom. Filozof Fridrih Niče je imao ideju -- i ja ću pretpostaviti da je možda bio inspirisan Darvinom -- večitog vraćanja: ideja da su sve mogućnosti isprobane i, ako je vreme beskrajno i materija beskrajna, onda će svaka permutacija biti isprobana, ne jednom, već trilion puta.
SPIEGEL: Druga Ničeova ideja bila je da je Bog mrtav. To je takođe logičan zaključak do kojeg dolazi darvinizam?
Dennett: To je sasvim jasna konsekvenca. Argument za dizajn, smatam, je oduvek bio najbolji argument za postojanje Boga i kada se Darvin pojavio, on je tome izmakao tlo pod nogama.
SPIEGEL: Evolucija, drugim rečima, ne ostavlja mesta za Boga?
Dennett: Moramo razumeti da je božija uloga stalno umanjivana tokom eona. Prvo smo imali Boga, kao što ste rekli, koji je napravio Adama i sva druga stvorenja sopstvenim rukama, iščupao Adamovo rebro i od njega napravio Evu. Onda smo razmenili tog Boga za Boga koji je pokrenuo evoluciju. A onda kažete da vam ne treba čak ni taj Bog -- zakonodavac -- zato što ako uzmemo za ozbiljno ove ideje iz kosmologije onda ima drugih mesta i drugih zakona i život evoluira gde može. Tako da više nemamo Boga pronalazača zakona ili zakonodavca, već samo Boga voditelja (u smislu voditelja, domaćina, nekog formalnog programa, zabave - master of ceremonies; prim. prev.). Kada je Bog voditelj i zapravo više ne igra nikakvu ulogu u univerzumu, on je na neki način izgubio autoritet i više ne interveniše na bilo koji način.
SPIEGEL: Kako su, onda, mnogi prirodni naučnici religiozni? Kako se onda to slaže sa njihovim radom?
Dennett: Pa slaže se tako što ne gledaju izbliza kako se slaže. To je trik koji svi možemo da uradimo. Mi svi imamo svoje načine segmentiranja naših života tako da nam se mogućnost suočavanja sa kontradikcijama dešava što je moguće ređe.
SPIEGEL: Ali ovo segmentiranje ima i pozitivnu stranu: prirodne nauke govore o životu tamo se gde religija bavi smislom života.
Dennett: Dobro. Ali problem je u tome što se granica pomera. I kako se pomera, opis radnog mesta Boga se sužava. Ja sam, takođe, zadivljen univerzumom. On je čudesan, srećan sam što sam ovde, mislim da je ovo divno mesto za sve njegove greške, ja volim što sam živ. Problem je: nema nikog kome možeš biti zahvalan na tome. Nema nikog kome bih izrazio svoju zahvalnost.
SPIEGEL: Ali religija nam sasvim sigurno pruža moralne standarde i daje rukovodeća načela za ponašanje.
Dennett: Ako je to ono što religija radi, onda ne mislim da je to tako blesava ideja. Ali ona to ne radi. Religije u najboljem slučaju služe kao odlični društveni organizatori. One od moralne strukture stvaraju daleko efektivniju silu nego što bi to ona inače bila. Ovo, sa druge strane, jeste mač sa dve oštrice. Zato što moralna struktura u uvelikoj meri počiva na predavanju vašeg ličnog moralnog suda autoretietu grupe. A to može biti ekstremno opasno, kao što nam je poznato.
SPIEGEL: Ali religija nam i dalje pomaže da uspostavimo moralne standarde.
Dennett: Ali mi smo moralno dobri samo da bismo dobili nagradu u raju; da bi nas Bog kaznio za naše grehe i nagradio nas za dobro ponašanje? Ja tu ideju smatram ekstremno snishodljivom. Uvredljivo je to što sugeriše da je to jedini razlog zašto su ljudi moralni. Da li mi samo, na primer, postupamo dobro da bismo dobili 76 devica u raju? To je ideja na račun koje bi mnogi na Zapadu pričali viceve.
SPIEGEL: Zašto onda dobar deo kultura ima religiju?
Dennett: Mislim da je odgovor na to pitanje delom istorijski u smislu da tradicije koje prežive evoluiraju adaptirajući se da bi preživele. Tako da su same religije ekstremno dobro dizajnirani kulturni fenomeni koji su evoluirali da bi preživeli.
SPIEGEL: Poput bioloških vrsta.
Dennett: Apsolutno. Dizajn religije je potpuno nesvestan na isti način na koji je dizajn životinja i biljaka potpuno nesvestan.
SPIEGEL: Da li uspešne religije imaju slične karakteristike?
Dennett: Sve one moraju da imaju karakteristike [neophodne] za održavanje sopstvenog identiteta -- i mnoge od njih su zapravo interesantno slične onome što takođe pronalazite u biologiji.
SPIEGEL: Možete li da navedete neki primer?
Dennett: Mnoge religije su nastale pre umeća pisanja. Kako dobijate visok nivo očuvanosti u odnosu na original prlikom reprodukcije tekstova pre nego što imate tekstove? Grupna pevanja i recitovanja su efikasni mehanizmi za očuvanje i širenje informacija. A, takođe, imamo i druge karakteristike, kao kada stvarno želite da se osigurate da bude nekih delova religije koji su zaista nepojmljivi.
SPIEGEL: Zašto?
Dennett: Zato što onda ljudi moraju da se vrate na kolektivno pamćenje. Sama ideja pričešća je lep primer: ideja da je hleb simbolika za telo Hristovo, da je vino simbolika za krv Hristovu, to nije dovoljno uzbudljivo. Ideja mora da bude napravljena da bude striktno nepojmljiva: hleb jeste Hristovo telo i vino jeste njegova krv. Samo tada će vam držati pažnju. Tada će pobediti u konkurenciji sa dosadnijim idejama jednostavno zbog toga što ne možete baš da je shvatite. To vam je nešto kao kada imate upalu zuba ali ne možete da prestanete da ga čačkate jezikom. Svaki dobri musliman bi trebalo da se moli pet puta na dan bez obzira na sve.
SPIEGEL: Vi i to vidite kao evolucionu strategiju za održanje religije u životu?
Dennett: Vrlo je moguće. Izraelski evolucioni biolog Amoc Zahavi (Amotz Zahavi) zastupa stanovište da su ponašanja za koja se plaća visoka cena -- koja je teško imitirati -- ona koja najbolje mogu biti prenošena zato što signali koji nisu skupi mogu i biće falsifikovani. Ovaj princip skupog ponašanja je čvrsto utemeljen u biologiji a prisutan je i u religiji. Važno je žrtvovati se. Skupoća je karakteristika sa kojom možete eksperimentisati na sopstveni rizik. Ako bi se imami okupili i odlučili da uklone tu karakteristiku oni bi narušili jednu od najmoćnijih adaptacija Islama.
SPIEGEL: Koristeći ovakvu argumentaciju, možete li da predvidite koje religije će pobediti na kraju?
Dennett: Moje kolege Rodni Stark (Rodney stark) i Rodžer Finke (Roger Finke) su istraživali zašto se neke religije brzo šire a druge ne. Oni su na ovo primenili ekonomiju ponude rekavši da postoji neka vrsta neograničenog tržišta za ono što religija može da ponudi ali samo ukoliko je to skupo. Tako da oni imaju objašnjenje zašto veoma neinteresantne i lberalne protestantske religije gube svoje pripadnike i zašto najekstremnije, energične religije dobijaju pripadnike.
SPIEGEL: Da li možete da objasnite zašto Inteligentni dizajn nije nigde tako široko rasprostranjen kao u Sjedinjenim Državama?
Dennett: Ne, nažalost ne mogu. Ali mogu da kažem, da je savez između fundamentalista ili evanđelističke religije i desničara veoma zabrinjavajući fenomen i ovo je sigurno jedan od najpotentnijih razloga za to. Ono što je stvarno zastrašujuće je to da izgleda da mnogi od njih misle da je dugi dolazak Hristov tu iza ćoška -- ideja da ćemo imati armagedon u svakom slučaju tako da je manje više svejedno. Za mene to prestavlja društvenu neodgovornost najvišeg reda. To je zastrašujuće.
SPIEGEL: Profesore Denet, hvala vam puno na ovom intervjuu.
Intervju vodili Jörg Blech i Johann Grolle
* teorija da će se finansijska korist koju ostvaruje krupan biznis za uzvrat proslediti niže ka manjem biznisu i mušterijama.
http://service.spiegel.de/cache/international/spiegel/0,1518,392319,00.html

