Pokopajte bunde - Pustite životinje da žive [Animal liberation]
Udruga Oslobođenje životinja organizirat će u subotu, 10.12.2005. perfomance pod nazivom "Pokopajte bunde" s početkom u 13 sati kod Glazbenog paviljona u parku Zrinjevac. Otuda će aktivisti udruge, uz transparente i pod sloganom "POKOPAJTE BUNDE – PUSTITE ŽIVOTINJE DA ŽIVE" te uz pratnju bubnja, nositi na vješalu obješenu krznenu bundu i lijes do Trga bana Jelačića, gdje će se povorka zaustaviti. Aktivisti će zatim bundu položiti u lijes te je uz pratnju violine na simboličan način pokopati zatvaranjem lijesa.
Ovim performansom želimo skrenuti pozornost javnosti na mučenje, patnju i bol kojima su izložene životinje u krznarskoj i modnoj industriji te ih pozvati da odbace svoje krznene kapute i na bojkot onih dućana koji prodaju krzno, kako bi na taj način izrazili svoje suosjećanje prema životinjama.
40 milijuna životinja godišnje je ubijeno radi krzna. Za izradu jedne bunde dužine 1 m, ovisno o životinjskoj vrsti, potrebno je ubiti: 100 činčila, 60 lasica, 42 lisice, 40 rakuna, 20 vidri, 20 jazavaca. Ovo je prava cijena jedne bunde!!!
Oko 10 milijuna životinja godišnje se uhvati u divljini uz pomoć zamki u kojima zarobljene životinje trpe nepodnošljivu bol i po nekoliko dana. Pokušavaju se osloboditi tako što pregrizu prignječeni dio tijela. Ukoliko u tome ne uspiju, umiru poslije 10-12 sati, najčešće od dehidracije, gubitka krvi i infekcija. One koje budu nađene žive, ubijaju se hicima u glavu i batinanjem.
Na farmama se uzgajaju lisice, lasice, kune, činčile, nutrije, rakuni... One čitav svoj život provedu zatvorene u skučenim kavezima. Njihovi se mladunci ubijaju s 8 mjeseci starosti, odnosno kada dobiju svoje prvo zimsko krzno. Farme se sastoje od niza redova uskih žičanih kaveza u kojima životinje proživljavaju stres i frustracije zbog nemogućnosti kretanja i ostvarivanja prirodnih oblika ponašanja. S obzirom na vrstu životinje, koriste se različite metode usmrćivanja, poput analne ili vaginalne elektrokucije (ubijanje strujom), injekcije otrova, gušenja otrovnim plinovima i lomljenja vratova.
Kako se mijenjaju modni trendovi tako se mijenjaju i metode u uzgoju radi krzna. Genetskom manipulacijom uzgajivači dobivaju onu boju krzna koja je trenutačno popularna. Međutim, ne samo da se mijenja prirodna boja krzna, već se javlja čitav niz fizioloških poremećaja u životinja što uzrokuju stres i fizičke deformacije.
Uzgajivači i krznari često naglašavaju kako su njihovi proizvodi "prirodni materijali" koji potječu iz "obnovljivih izvora". Pri tome, prešućuju činjenicu da je energija koja se koristi u procesu proizvodnje krznenog kaputa, uključujući hranjenje, kaveze, ubijanje, preradu i transport, 66 puta veća u odnosu na proizvodnju kaputa od umjetnog krzna. Valja spomenuti i kemikalije kojima se služe i koje se izlijevaju u jezera, potoke i rijeke i imaju katastrofalne posljedice za prirodni okoliš.
Svi oni koji za sebe vole reći da su modno osviješteni kupci, trebali bi prihvatiti istinu o okrutnosti nad životinjama koja je sastavni dio svakog krznenog odjevnog predmeta. S obzirom da postoji čitav niz alternativnih i modernih materijala, eksploatacija i ubijanje životinja radi krzna moralno je neopravdana i nepotrebna.
Žalosno je da je naša zemlja poznata kao najveći svjetski proizvođač krzna činčile, s preko 50% svjetske proizvodnje, odnosno uzgoja preko 120.000 životinja namijenjenih krznenoj industriji u zemlji i inozemstvu. Ovaj bi podatak trebali uzeti u obzir naši vladajući političari i institucije u svojim naporima u približavanju zemlje Europskoj uniji i prilagođavanju hrvatskog zakonodavstva europskim standardima.
Udruga zahtijeva od nadležnih institucija, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva te Ministarstva pravosuđa da donesu zabranu farmskog uzgoja životinja radi krzna po uzoru na brojne europske zemlje poput Švedske, Nizozemske, Engleske, Italije i Austrije. Potonja je uzor mnogim zemljama zbog legislative koja je pokazatelj njihova senzibiliteta u pogledu zaštite prava životinja. Upravo je jedan takav zakon nužan i Hrvatskoj, stoga je krajnje vrijeme za promjenu postojećeg zakona radi adekvatne zaštite dobrobiti i prava životinja.