Pobunjeni studenti zauzimaju fakultet

Studenti Filozofskog fakulteta u Zagrebu više se ne žele za svoja prava boriti šutnjom. U borbi protiv komercijalizacije obrazovanja najavili su kako će zauzeti fakultet i blokirati predavanja!

Tek rijetko hrvatski studenti podignu glas protiv nečeg što ih zasmeta- povećanja cijene školarine, hrane u menzama- no i vrlo brzo utihnu.
Ovaj put tvrde učinit će potpuno suprotno i tišina više neće vladati njihovim problemima. Spremni su na radikalnu akciju!

'Fakultet pripada nama i to ćemo pokazati. Prekinut ćemo predavanja, ispite i konzultacije. Održavat ćemo svoje alternativne radionice, javno čitati tekstove koji u Hrvatskoj nikada nisu prevedeni. Dok ne ispune naše zahtjeve, nećemo izići s fakulteta', najavljuju studenti dodajući kako u to vrijeme na fakultetu neće biti dozvoljeno pijenje alkohola i pušenje, a o drogiranju da se i ne govori.

Najavili su to studenti Filozofskog fakulteta u Zagrebu kazavši kako će zauzeti fakultet, spriječiti predavanja, konzultacije i ispite. I to kako bi se oduprli komercijalizaciji obrazovanja!

"Tražimo besplatno obrazovanje (koje financira država preko poreznih izdvajanja građana) za sve koji zadovolje uvjete upisa. To se odnosi na sve razine obrazovanja, od osnovne škole do doktorata. Tražimo trenutačno ukidanje svih oblika plaćanja obrazovanja kako god ih se nazivalo, tj. zabranu naplaćivanja školarinâ, participacijâ, upisninâ itd.", zahtjev je koji postavlja 50 studenata Filozofskog fakulteta.

 

Kako bi pokazali da misle ozbiljno, ti djevojke i mladići već organiziraju stražarske službe i prave planove za obranu fakulteta na prihvati li se njihov zahtjev. Ne zadovoljava ih još jedna jednogodišnja odgoda naplate školarina i participacija koju je neki dan oglasilo Ministarstvo obrazovanja.

"To je samo odgoda kazne, a mi se ne želimo boriti samo za sebe nego i za one koji će na fakultete doći poslije nas", ispričao je jedan od aktivnih sudionika u pripremama za zauzimanje fakulteta.

Dodao je da akcija nije hir nekog studentskog vođe i da su u njoj svi jednaki i nitko se ne želi isticati.

Za red će biti zadužena interna redarska služba, na fakultet će moći samo oni koji dolaze s dobrim namjerama i podržavaju studentske zahtjeve. Sve će odluke zajednički donositi studentski plenum na kojem će glasati svi sudionici prosvjeda.

"Već je neko vrijeme na djelu privatizacija javnog sektora, poput zdravstva i obrazovanja. Obrazovanja u robu kao i svaku drugu. Time se privilegira već privilegirane. Oni koji imaju novca imaju bolji pristup kulturi, a poslije su i jedini koji mogu studirati. To je glupo i nekorisno za društvo jer talenti nisu nejednako distribuirani po klasama", ispričao je anonimni sugovornik Večernjeg lista.

Studenti smatraju da obrazovanje pretvara u uslužni sektor sa svrhom da proizvodi profit, a da bi u stvari trebalo služiti zajedničkom dobru i stvarati vrijednost za cijelo društvo. Ne zanimaju ih parole da država nema novca i da bi oni trebali podnijeti svoj dio tereta financijske krize.

"Država ima novca jer ako možemo slati vojnike u Afganistan i plaćati troškove tuđeg imperijalizma, možemo i osigurati besplatno obrazovanje", tvrde studenti.

Liberalizaciju cijelog sektora vladajuća elita, kažu, opravdava nužnim prilagodbama za ulazak u Europsku uniju, no opravdanje pada u vodu upozoravaju na Češkoj, Estoniji, Poljskoj i Slovačkoj koje ne naplaćuju školarine, a posve su se dobro uklopile u EU.

Ne prihvati li rektorat, Ministarstvo znanosti, Sabor, Vlada, tko god njihove argumente, suočit će se sa studentskim revoltom. Studente uopće ne zanima tko bi njihove zahtjeve trebao ispuniti – zanima ih samo da ih ispune, i to odmah, piše Večernji list.

 

Studenti pobunjenici uvjereni su da ih na zemljištu fakulteta štiti autonomija sveučilišta. Dokle ona seže iskušali su za posjeta predsjednika Stjepana Mesića kada su prosvjedovali protiv ulaska Hrvatske u NATO. Tada su policiji odbili pokazati osobne iskaznice jer policija nije smjela djelovati na teritoriju sveučilišta bez dozvole rektora. Dopusti li, pak, rektor da policija silom prekine prosvjed, izdat će time, smatraju, sve tradicije sveučilišta koje njegovi kolege brane već stoljećima, izdat će i studente koji se bore za dostojanstvo sveučilišta koje vodi.

Net.hr
18.04.2009.

 

Skupina studenata/-ica jednog od najvećih fakulteta Zagrebačkog sveučilišta najavljuje blokadu fakulteta kao oblik prosvjeda protiv "katastrofalne politike koja se sistematski provodi na globalnoj i lokalnoj razini" i koja se svodi na "komercijalizaciju školstva". Obrazloženje te najave vrlo je zanimljivo, s obzirom da se organizatori pozivaju na "javni interes", a taj interes vide kao nespojiv s "radnim odnosima na temelju tržišne logike". Bilo bi zanimljivo čuti što o "nezavisnoj studentskoj inicijativi" i njezinom obrazloženju misle njihovi nastavnici. 
 
Najava blokade fakulteta prenesena s Foruma Filozofskog fakulteta u Zagrebu:  
 
FAQ:  
 
P: Protiv čega prosvjedujete? 
O: Nezadovoljni smo katastrofalnom politikom koja se sistematski provodi na globalnoj i lokalnoj razini, ne samo u obrazovnom sustavu nego i u svim segmentima društva. Iako joj uzroke smještamo u mnogo širi kontekst, izravan povod za akciju pronalazimo u jasnoj namjeri vladajućih struktura za postupnom komercijalizacijom školstva koja predstavlja prvi korak prema potencijalnoj privatizaciji javnih obrazovnih ustanova, tj. vlasništva svih građana. Pravo na obrazovanje je temeljno pravo svakog građanina ove zemlje. Pravima se ne licitira, niti ih se nudi tržištu.  
 
P: Zašto smatrate da je to loše, zar ne bi tržište trebalo nalagati kriterije izvrsnosti?  
O: Loše je zato što takva politika vodi prema dodatnom raslojavanju i polarizaciji društva. Stvara se sve veći jaz između bogatih i siromašnih, privilegiranih i zanemarenih. Smatramo također da su obrasci stvaranja radnih odnosa na temelju tržišne logike posebno pogubni za akademski svijet. Država ne smije prepustiti svoju ulogu privatnim poduzetnicima jer privatizacijom sveučilište postaje ustanova primarno orijentirana na stvaranje profita. To nije i ne smije biti funkcija obrazovnih ustanova. Država sada financira većinu sveučilišta, ali se ne smije miješati u njihovu autonomiju. U slučaju privatizacijâ nužno bi nestalo i neovisnosti sveučilištâ.  
 
P: Spominjete privatizaciju, kakve to ima veze s MZOŠ-om?  
O: Ima veze s MZOŠ-om utoliko što je ovaj prosvjed usmjeren primarno prema Vladi RH budući ona raspolaže državnim proračunom. Pitanje postoji li novac za besplatno obrazovanje za sve nije prvenstveno knjigovodstveno nego političko pitanje. Onoga trenutka kada se pravo na obrazovanje shvati kao neupitno, postavlja se i potpuno drugo pitanje: ne ima li novca ili nema, nego kako ga osigurati. To je onda pitanje fiskalne politike na kojemu ljudi kojima je javnost povjerila mandat za skrb o javnim interesima mogu i moraju dokazati svoju vjernost tim interesima i sposobnost da ih zajamče.  
 
P: Koji su vaši ciljevi, za što se zalažete?  
O: Zahtijevamo da se novci poreznih obveznika, nas i naših roditelja, upotrijebe u svrhe koje služe javnim interesima. Zahtijevamo da dame i gospoda iz Vlade RH počnu održavati svoja obećanja o tzv. društvu znanja, koje se sigurno ne može ostvariti ignoriranjem države i prebacivanjem odgovornosti na zakon tržišta. Zahtijevamo da se održi temeljno pravo svih građana na javno besplatno obrazovanje i državnu zaštitu s ciljem očuvanja autonomije obrazovnih institucija. Zahtijevamo da se navedeni problemi shvate ozbiljno i da ih se ne percipira kao izoliran slučaj, jer ova je situacija samo odraz šireg društvenog problema u kojemu ljudi i njihova znanja i usluge bivaju svedeni isključivo na funkciju robe. Zahtijevamo besplatna sveučilišta, u koje će država ulagati više a ne manje. Zahtijevamo zapošljavanje broja profesora na sveučilištima koji su predviđeni bolonjskim standardima, koji se međutim ne provode. Zahtijevamo proširenje smještajnih kapaciteta u studentskim domovima. Zahtijevamo veći broj stipendija, veći broj adekvatnih i funkcionalnih nastavnih prostorija i veće i relevantnije knjižničke fondove. Sustav bi tu trebao biti radi nas a ne obratno!  
 
P: Zar nije prekasno za sve to, zar neće plaćanje studija služiti kao poticaj za njegovo svršavanje u roku?  
O: I bajunet u leđima možda može poslužiti kao dobar poticaj za svršavanje posla u roku, ali to ne smije biti opravdanje cilju jer metoda je izrazito nedemokratska i kompromitira svaki deklarativno demokratski sustav koji se njome služi. Također, ne postoji nikakva znanstvena potpora tezi o postojanju veze između samostalnog plaćanja studija i akademskih dostignuća. Štoviše, upravo suprotno kaže Vilim Ribić, predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja u intervjuu za Novi list u kojemu iznosi podatke o studiji koju su naručili, a "iz koje proizlazi da ne postoji korelacija u uspješnosti među onima koji plaćaju i onima koji besplatno studiraju. Dakle, oni koji plaćaju nisu ništa brži od onih koji ne plaćaju." (Novi list, 11. ožujka 2007. - http://www.nsz.hr/admin/imagemanager/images/novi_list/novilist110307.JPG)  
 
P: Ali, zar neće nametanje obveze plaćanja služiti kao lekcija nesavjesnim studentima?  
O: Već postoje kontrolni mehanizmi koji sprečavaju ovakve zloupotrebe obrazovnog sustava, a naš angažman u borbi za pravednije društvo ne uključuje poticanje studiranja samo zbog studentskih prava ili bilo koji drugi oblik nesavjesnog odnosa pojedinaca prema budućnosti ove zemlje. Također, nema empirijskih podataka o efikasnosti takve pedagogije. Zatim, ako se ovakav trend poskupljivanja nastavi to će dovesti do uskraćivanja prava na visoko obrazovanje za obitelji s niskim prihodima te generiranja efekta dužničkog ropstva za srednju klasu.  
 
P: Mislite li da sve treba biti besplatno (uključujući i postdiplomske studije)?  
O: Da. Samo tako možemo u "društvo znanja". Dosadašnje iskustvo pokazalo je da uvođenje školarinâ nije podiglo ionako nisku kvalitetu (humanističkih) postdiplomskih studija. Potrebno je dubinsko restrukturiranje načina njihova izvođenja. Za upisivanje studija trebali bi biti dostatni prijemni ispiti.  
 
P: Kako sve to financirati? Jeste li zaboravili nedavni krah svjetskih ekonomija?  
[b]O: Nismo zaboravili, upravo se na tu krizu i osvrćemo budući je ona direktna posljedica politike na kojoj neke države diljem svijeta i dalje inzistiraju. Burze su krahirale zbog neoliberalne kapitalističke doktrine koja propagira nedodirljivost privatnog biznisa kojemu je osnovni cilj maksimalizacija profita. Profit sâm po sebi nije sinonim za progres, napredak društva diktiraju daleko šire sastavnice, među njima i odnos prilikom raspodjele tog profita. U neoliberalnom sustavu (ne dajte da vas ime zavara, ovaj sustav nema nikakve veze s građanskim slobodama) preferiraju se potrebe krupnog kapitala, a glavno je oružje kojim se vlasnici tog kapitala služe u zadobivanju političke i ekonomske prevlasti u društvu – tržišna logika. Svi svjetski analitičari, i s pozicije ljevice i desnice priznaju što je uzrokovalo nedavni kolaps, što je nemoguće zanemariti budući je i sâm bivši predsjednik SAD-a priznao što se dogodilo kad je zatražio intervenciju države za pomoć posrnuloj ekonomiji (iako se ta pomoć zapravo svodi na pomoć onima koji su do katastrofe i doveli). Iako su mnoge zemlje na taj način izbjegle bankrot, problem nije riješen nego pometen pod tepih. Privatni kapital je temeljna odrednica neoliberalnog kapitalističkog poretka i nerealno je za očekivati da će privatni ulagači samoinicijativno odustati od kontrole svojih privatnih prćija koje mi naivci nazivamo državama. Vratimo se malo unazad, oni novci kojima su države izbjegle bankrot su ustvari novci poreznih obveznika, tj. naši novci. A privatni kapital je ostao zaštićen i dobiva uvijek iznova novu šansu za akumuliranje novog profita. Metaforički rečeno, narodu ostaje soc s dna džezve, dok tajkuni ubiru sav šlag. Novci postoje, ali na narodu (koji ga zarađuje) bi trebala ležati odluka kamo će s njima te da prisili države na ravnopravniju distribuciju (tzv. pritisak odozdo).  
 
P: Što se dogodilo 26.2.2009. na 5. sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta?  
O: Uz 59 prisutnih profesora i pročelnika te dvanaestero studentskih predstavnika, izglasana je odluka o iznosu studentskih participacija u školarinama za preddiplomske i diplomske studije. No, to je samo formalna potvrda lanjske odluke Senata (povlači se pitanje autonomije fakulteta?), a svim je studentskim izaslanicima sadržaj ove točke dnevnog reda bio prethodno u potpunosti nepoznat. Čak se nije ni glasalo za, nego protiv (jedan studentski glas) te suzdržan (šest studentskih glasova). Za sve ostale se pretpostavilo da njihov glas ide u korist "prijedloga". Participacija za preddiplomce koji studiraju "za osobne potrebe" za akademsku godinu 2009./10. iznosi šest, a za SVE diplomce četiri tisuće kuna godišnje s time da "zbog krizne situacije postoje velike intencije povećavanja školarina". Ova je odluka još uvijek službena, unatoč glasinama o tome da se diplomski studiji ipak neće plaćati, na što su se Fakultet i MZOŠ odlučili nakon što su postali svjesni studentskih gibanja.  
 
P: Nije li ovo samo jedna od praktičnih metoda kojom fakultet određuje cijenu studija?  
O: Ne, ova metoda je potpuno netransparentna. Niti studentski predstavnici niti itko od njihova biračkog tijela ne uspijeva doći do podataka koji bi opravdali bilo koji iznos. Prilično je očito da fakultet funkcionira s nedostatnim proračunskim sredstvima (veći dio još uvijek dolazi od države, tj. od poreznih obveznika) te taj nedostatak odlučuje "prebiti" preko leđa studenata. TO je metoda kojom naš fakultet određuje potpuno proizvoljnu cijenu našeg studija.  
 
P: Koga vi ustvari pozivate na odgovornost?  
O: Sve unutar ove hijerarhijske strukture (jer autonomija postoji samo na papiru). Najprije profesore i dekane koji šute o ovim stvarima (ne radi se samo o Filozofskom fakultetu, problem je puno širi) i očekuju da studenti sami vode bitku protiv komercijalizacije obrazovanja, preko Sveučilišta, do MZOŠ-a te na kraju do same Vlade i Sabora RH koji donose političku odluku o udjelu koji je država spremna uložiti u ostvarenje tzv. društva znanja, što je očito najobičnija floskula budući za visoko školstvo ne izdvaja više od 2-3 % godišnjeg budžeta.  
 
P: Znači li to da vi priznajete da obrazovanje košta?  
O: Naravno da košta, no poanta je u tome da se obrazovanje ne bi smjelo voditi nestabilnim i neodrživim zakonima tržišne logike. Uloga državnog aparata bi trebala biti (i najčešće jest) minimalna po pitanju upravljanja visokoškolskim ustanovama, no povlačenjem države iz financiranja tog resora ona ustvari predaje štafetu privatnom sektoru koji nije ograničen tim pravilima. Umjesto države koja se ne miješa, dobivamo privatne investitore koji nalažu svoj režim u kojemu termini "isplativost" i "maksimalizacija profita" igraju glavnu ulogu. Usto, dovoljno je sjetiti se da porezi nisu nimalo niži otkad studenti plaćaju svoj studij te da se ti novci jednostavno preusmjeruju nekamo drugamo.  
 
P: Što mislite postići blokadom Filozofskog fakulteta?  
O: Dugoročni cilj je prekinuti neoliberalizaciju ovog društva (smanjivanje javnih izdvajanja iz proračuna iz čega proizlazi perpetualizacija socioekonomske nejednakosti), no svjesni smo mogućnosti da će se realizacija tog cilja učiniti nemogućom ako ne prebacimo sve svoje snage na jedan objedinjujući front, što znači da nam je kratkoročni cilj postizanje besplatnog školstva za sve, od osmoljetke do doktorata, tj. javno financiranog te javno dostupnog obrazovnog sustava. Blokadom ujedno namjeravamo senzibilizirati studente i javnost o ovim problemima. Ona će završiti kada i kako god završi, no pritisak općenito ne planiramo popustiti dok god ova dva cilja ostaju neriješenima.  
 
P:Tko je organizator?  
O: U sklopu Međunarodnog tjedna akcije (protiv komercijalizacije obrazovanja) za organizaciju na lokalnoj razini većim je dijelom zaslužna ad hoc inicijativa studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu, no u duhu ideje neposrednog odlučivanja akciji su se priključili i mnogi članovi raznih studentskih udruga koji su se privremeno odrekli predstavničkog autoriteta te djeluju isključivo kao pojedinci s jednakim pravom glasa kao i svi ostali studenti.  
 
P: Nije li već sama ideja blokade nastave na jednoj obrazovnoj instituciji svojevrstan čin intelektualnog vandalizma, nihilizma i/ili makijavelizma?  
O: Ideja blokade nastave nije vođena željom opstrukcije obrazovnog procesa, već upravo suprotno, želimo pružiti studentima mogućnost da se obrazuju, između ostalog, i o samom obrazovnom procesu u državi koja putem parlamentarnog privida demokracije usmjeruje i katalizira društvena zbivanja primjenjujući raznovrsne metode decepcije i pasiviziranja stanovništva. Jedan od ciljeva nam je i potaknuti javnu raspravu o nekim pitanjima, poput npr. utjecaja rijetko spominjanog međunarodnog ugovora GATS (kojim je dana potpuna sloboda da se naš obrazovni sustav u cijelosti izloži tržištu) na odnos države naspram javnih službi. Tijekom blokade redovne nastave planiramo povezati naš program sa svim ostalim sadržajima kojima ćemo se nastojati dotaknuti gorućih problema obrazovanja, ekonomije, demokracije itd. Ideja je osigurati studentima vrijeme i priliku da ih se zainteresira za nešto drugo osim pukog mahnitog skupljanja plusova, bodova, potpisa i ocjena o čemu današnja edukacijska mašina isključivo vodi brigu.  
 
P: Ministarstvo je 14. travnja 2009. donijelo odluku o pokrivanju troškova diplomskih studija. Što to znači?  
O: Da citiramo: "utvrđeno je da će u slijedećoj akademskoj godini Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa pokriti troškovi diplomskih studija za sve redovite studente koji prvi puta upišu prvu ili drugu godinu diplomskog studija. U proračunu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa za ovu je namjenu osigurano 25 milijuna kuna." Vijest je na stranicama MZOŠ-a objavljena 16., a na stranicama FFZG-a već 17. travnja. Ova odluka nije nikakvo rješenje problema iz više razloga: a) zahtijevamo besplatno školstvo ZA SVE, a ne samo za diplomske studije; b) to je opet samo odgoda strijeljanja na jednu godinu (jer školarine ostaju kao koncept koji će MZOŠ ponovno pokriti samo za sljedeću godinu pa čekati hoće li biti novog prosvjeda, ako i to); c) sumnjive financije - lani je najavljeno 78 milijuna kuna za jednu generaciju, a ove godine 25 milijuna za dvije (?); d) MZOŠ još uvijek nije izvršio uplatu ni za prošlu, tj. tekuću godinu (prema informacijama koje dobivamo, uplaćena je tek trećina obećanog iznosa). Odluka o pokrivanju troškova diplomskih studija od strane resornog ministarstva najavljena je paralelno tijeku nezavisne studentske inicijative koja planira izvršiti pritisak na sve odgovorne instance, o čemu se šuška već duže vrijeme. I to nakon što je MZOŠ dosad tvrdio da nema veze s time te da fakulteti odlučuju i sl.