Na kojim principima bi počivao anarhistički pravosudni sistem?
Anarhističko pitanje i odgovor #21
Vradžbine, sujeverje i misticizam su neki od principa na kojima su se vekovima zasnivali razni pravosudni sistemi. Postavlja se pitanje, kako se pošteno ophoditi prema ljudima u anarhističkom društvu? Sudski postupci, kompenzacija, rehabilitacija i briga za zajednicu su četiri noseća stuba anarhističkog pravosudnog sistema. Sudski postupci - biće uvedeni mehanizmi koji će svakome ko je optužen za bilo koji zločin garantovati da će imati mogućnost da izloži svoj slučaj pred sebi ravnima. Donošenje presuda bez formalnih procedura i obraćanja pažnje na detalje, osveta i preki sudovi su nešto čemu nema mesta u anarhističkoj zajednici.
Rehabilitacija - Anarhisti uviđaju da postoje razlozi postojanja kriminalnog ponašanja. Rehabilitacija igra važnu ulogu u bilo kom anarhističkom pravosudnom sistemu. Svaka osoba ima potencijala za promenu sopstvenog ponašanja.
Kompenzacija - predstavlja još jedan od važnih oslonaca anarhističkog pravosudnog sistema. Malo se dobija stavljanjem ljudi iza rešetaka. Žrtve kriminalnog ponašanja treba da očekuju da će im anarhistički pravosudni sistem kompenzirati njihove gubitke. Kompenzacija može da uključuje izvinjenje, fizičku pomoć, ili emocionalnu podršku. Ona može u sebi sadržavati individualnu komponentu ali i onu koja se tiče zajednice. Pravosudni sistem koji unutar svojih okvira inkorporira kompenzaciju, ima potencijala za prevazilaženje mržnje i razočarenja koje uzrokuje nasilno ponašanje.
Briga za zajednicu - Anarhističko društvo nije perfektno društvo, daleko od toga. Pozivi na osvetu, posebno u slučaju stravičnih zločina, desiće se u svakome društvu, čak i u anarhističkom. U nekim slučajenima možda neće biti dogovora po pitanju kompenzacije i rehabilitacije i čak se mogu doživljavati kao gubljenje vremena. U nekim drugim slučajevima ponašanje osobe može značiti da on/a predstavlja stalnu pretnju za zajednicu. U obe ove situacije sigurnosni objekat (pseudonim za zatvor) možda će biti potreban da bi se na taj način sklonio počinilac zločina od kolektivnih ili individualnih poziva na osvetu ili će biti potrebno da se zajednica zaštiti od okrivljenih koji su odgovorni za višestruko ponovljeno nasilno ponašanje. Značenje sigurnosnih objekata u anarhističkoj zajednici može da varira od sporazuma da se nekome ograniči sloboda kretanja van mesta prebivališta do uspostavljanja manjih objekata izgrađenih unutar zajednice, u kojima će biti smeštena/e jedan/na ili dva/e optužena/e. Iako način na koji je struktuirano anarhističko društvo ograničava razvoj zločina u anarhistilkoj zajednici, nasilje, eksploatativno ponašanje, i dalje će se dešavati. Kako će se anarhističko društvo nositi sa ovim problemom predstavlja veoma ozbiljan test za sposobnost zajednice da pretoči teoriju u praksu.

