Mediji i naučnici najveći gubitnici
Podaci nemačke obaveštajne službe Stazi, ostaju tabu
Mile Lasić
Bilefeld - Bivši njemački kancelar Helmut Kol dobio je još jednu bitku u borbi za svoj "lik i djelo". Nakon što je sudski pomilovan u aferi sa "crnim fondovima", nakon što je napisao "Sjećanja", koja je magazin "Špigl" popratio ciničnom rečenicom da Kol piše o sebi onako kako bi volio da je bilo, bivši njemački kancelar je "na bodove" dobio i spor pred Saveznim upravnim sudom (Bundesfervaltungzgeriht), koji je u srijedu donio generalnu presudu po kojoj tonski zapisi i zapisnici "od riječi do riječi", koje je istočnonjemačka obavještajna služba Stazi godinama sačinjavala o privatnom životu Helmuta Kola, kao i drugih osoba iz javnog života, do daljnjega ne smiju biti objavljivani. Prema tomu, novinari i znanstveni istraživači mogu dobiti na uvid samo papire koji su ovako već bili objavljeni ili koji se ne dotiču "privatne sfere". Stručnjaci procjenjuju da tako na uvid javnosti dospijeva samo 1.000 od ukupno 5.000 stranica koliko čine Kolova "Stazi akta". Presuda Saveznog upravnog suda znači, u krajnjem, da se na uvid javnosti ne smiju staviti niti informacije o privatnom životu dobijene prisluškivanjem, niti razgovori vođeni u privatnim ili službenim prostorijama "povjerljive prirode". Još preciznije, "Stazi-akte" ubuduće mogu biti dostupne novinarima samo uz pristanak privatnih osoba na koje se ona odnose. Što se tiče Kola, jasno je već, nitko od njega neće dobiti takav pristanak. Dakle, novinarima, i za neznatnu razliku istraživačima, ostaju na raspoalganju samo javni govori i članci, koji su već objavljeni, te uopćene "Stazi analize", kao i snimci razgovora koje su istočnonjemački političari vodili sa zapadnonjemačkim diplomatama.
Savezna opunomoćenica za "Stazi dokumenta" Mariane Birtler, kaže ovim povodom da je izdavanje i korištenje "Stazi akata" ovom odlukom "značajno ograničeno", a da su "najveći gubitnici mediji". Posebno je nepravda učinjena znanstvenim istraživačima, koji su ovom odlukom Saveznog upravnog suda dovedeni maltene u red novinara. Bilo kako bilo, ovom odlukom je okončan skoro četverogodišnji spor između bivšeg kancelara Helmuta Kola i njemačke javnosti i posebice nadležnog mjesta za čuvanje i korištenje "Stazi akata" ("Birtler-Beherde").
Temeljno polazište Helmuta Kola je bilo i jeste da su pomenuta akta "grubo protivupravna", kako kaže njegov odvjetnik Tomas Hermes, tj. da su u međuvremenu manipulirana i krivotvorena. U tu verziju sumnjaju, pak, mnogi novinari i nezavisni istraživači. Stručnjaci iz pomenutih "Birtler Beherde", pak, ukazuju da i bez ove presude ne bi dokumenti koji se striktno odnose na "privatnu sferu", Kohlovu ili bilo kojeg suvremenika, ne bi bili dati na uvid javnosti, kao niti ona akta za koja se sumnja da su manipulirana i krivotvorena. Tako je, naime, odlučeno, već prije dvije godine, u julu 2.002, prilikom noveliranja Zakona o "Stazi-aktima".
Dok konzervativni mediji uglavnom pozdravljaju odluku Saveznog upravnog suda, primjerice "FAZ", u liberalnim medijima se ukazuje na Kolovu opsesivnu borbu protiv pomenutog zakona, kojeg je u stvari sam usvojio dok je bio njemački kancelar. U Zidojče cajtungu se kaže da svi koji poznaju Helmuta Kola dobro znaju da bi on bio jedino zadovoljan kada bi se u zakon o "Stazi-aktima" unijela odredba koja glasi: "Ovaj zakon ne važi za kancelara ujedinjenja i počasnog građanina Evrope"! Jer, ni Kol nije zadovoljan ni ovom presudom, pošto je ona ostavila mogućnost korištenja petine "Stazi akata" o njemu. Zidojče cajtung, inače, misli da je Savezni upravni sud donio protivpravnu presudu, usmjerenu u prvom redu protivu "slobode štampe". Kao da se ovom presudom, u stvari, dalo za pravo onima koji misle "kako su novinari per se opasni". Među kojima je, naravno, i Kol. Postavlja se pitanje, čak, misli Zidojče cajtung, da li će "Birtler Beherde" biti uopće sposobne da funkcioniraju poslije ove presude? U svakom slučaju, netko će ovu odluku procesuirati pred "posljednjom instancom", a to je u SR Njemačkoj - Savezni ustavni sud, poručuje najtiražniji ovdašnji nadregionalni dnevni list Zidojče cajtung iz Minhena.