Arhiva 2004–2011 · Novi sajt Kontrapunkta →

Kiosk

Vožnja nebeskim gliserom

Automobile sutrašnjice koji jednako dobro idu po tlu, plove i lete pokretaće ekološka sunčeva energija i biogorivo

Vozite se u novom automobilu pored reke. Štapovi za pecanje su u gepeku, pa skrećete s puta i uplovljavate u vodu, dok se točkovi automatski uvlače. Ali, hitno morate nazad kući, zato izlazite na drugu obalu gde je čistina od desetak metara sasvim dovoljna za uzletanje. Sad se automatski izvlače krila i elise. A posle samo nekoliko minuta već ste iznad svoje garaže na vrhu solitera, jer koristite vozilo budućnosti - leteći auto-gliser.

Avioni, kamioni, brodovi, automobili... i ostala prevozna i transportna sredstva današnjice već doživljavaju značajne promene, prvenstveno po pitanju energije (električna, solarna, biogorivo...), kompjuterizacije i automatizacije, ali i dizajna i mogućnosti kombinovanja različitih voznih sistema. Tako su uspešno napravljeni automobil koji je istovremeno i gliser ili automobil koji leti poput aviona ili helikoptera. Ostalo je samo da se uklope u jedinstveno vozilo koje će moći da ide po tlu, plovi kroz vodu i da leti, takozvani leteći auto-gliser. Primera radi, najnoviji automobil - amfibija Aquada, za razliku od ranijih pokušaja, veoma je brz i na tlu i na vodi, i apsolutno siguran. Na suvom dostiže 160 km/h i skoro 50 km/h u vodi. Konstruktor Aquada, novozelandski diplomata Alan Gibs, utrošio je sedam godina i 10 miliona funti kako bi ovaj auto-gliser bio besprekoran. Vozilo Aquada pravi se u ograničenoj seriji i danas košta 250.000 dolara, ali to nije jedino vozilo ove vrste.

Automobil koji može da leti oduvek je golicao maštu naučnika, ali su sigurniji modeli usavršeni tek u nekoliko poslednjih godina. Prvo su motorni zmajevi prepravljani tako što su im krila bila sklopiva, pa su nekim modelima malih aviona i žiroplana dodavani helikopterski i slični sistemi za vertikalno letenje, da bi se na kraju došlo do letećih automobila kao što su Skycar, Terrafugia ili prototip kompanije Pegasus koji ima kabinu za dvoje, jedno krilo i tri točka, dok mu je dužina leta četiri sata (200 km/h), a cena 50.000 evra. Sličan model kome je potrebna kratka pista, ali koji ima više mesta, mlazne motore bez elisa i četiri točka, jeste i leteći automobil Terrafugia koji, u okviru istraživačkog programa MIT fondacije Lemelson, treba da bude završen 2008, a čija će cena biti 30.000 dolara.

Kratka pista ili vertikalno poletanje, osnovna je podela najnovijih letećih automobila. Uzletanje sa reka i mora svim konstruktorima stvara poteškoće osim Rusima. Oni su za sada jedini uspeli da naprave "ekranoplane", odnosno letelice neobičnog dizajna koje lete na nekoliko metara iznad vode koristeći za pojačavanje potiska fizičku pojavu "efekat ekrana", koji je odavno poznat u prirodi kod ptica. Ekranoplani spadaju u vazduhoplove kojima nije potreban aerodrom za poletanje i sletanje, jer ispod njih nastaje ("efekat ekrana") vazdušni jastuk po kojem lete i koji pomaže pri uzletanju i sletanju na vodenim površinama. Tako su Rusi pravili ekranoplane od malih ("Eska",  "Volga", "Strij"...) do gigantskih, poput KM poznatog kao "Kaspijski monstrum" ili ogromnog "Lulja" nosača raketa od 350 tona. A onda su nastali i prvi prototipovi ekranoplana koji su imali poboljšane karakteristike za kretanje u vodi, ali i dodatne sisteme za vertikalno letenje, pa se za njih može reći i da su prva vozila koja jednako uspešno idu po kopnu, plove i lete. Ipak, ti prvi leteći i ploveći automobili napravljeni su za vojne svrhe, ali se razmatra i njihovo prilagođavanje civilnim potrebama.

Veći problem od konstruisanja vozila budućnosti koje se kreće po zemlji, vodi i vazduhu jeste upravljanje njime. Primera radi, u gradu Kardifu u Velikoj Britaniji već se osposobljava takvih 160 "kabina", a slični projekti privode se kraju u Južnoj Koreji, SAD, Norveškoj... Pomenute kabine, odnosno vozila, kreću se po posebnim šinama na visini od 20-30 metara iznad zemlje i moći će da "siđu" sa šina i da se kreću klasičnim putem. A zatim da zaplove ili polete, zavisno samo od potrebe.

Dva para krila

Već isprobani "nebeski auto" (Skycar) kompanije Moller International ima prednja i zadnja krila na čijim krajevima se nalaze četiri dvostruka mlazna motora sa elisama. Kada uzleće, motori i elise Skycara okrenuti su skoro vertikalno, poput helikoptera, dok se u vazduhu zakreću u horizontalan položaj, pa leti kao avion. Krstareća brzina mu je 560 km/h uz potrošnju od 13,5 l/100 km, a pilot kontroliše samo brzinu i pravac kretanja, dok su za sve ostalo odgovorni kompjuteri. U kabini Skycara ima mesta za pilota i tri putnika, a ima i dva padobrana koji mogu bezbedno da spuste "letelicu" zajedno sa putnicima. Ali još se ne zna koliko košta.

Mala potrošnja

Jedna od vizija vozila budućnosti je mali automobil sa malom potrošnjom. Jedan od takvih izuma je i Teslin automobil, dvosed koji koristi indukcioni elektromotor. A na ovogodišnjem Tokijskom sajmu automobila predstavljen je i Nisanov eksperimentalan trosed "pivo" s pogonom na struju, čija se kabina rotira za 360 stepeni tako da je izbegnuta vožnja unazad kod parkiranja. Tu je i Hondin potpuno bešumni model FCX sa pogonom na vodonik, kao i Tojotin "aj-sving" koji kombinuje savremenu mehaniku i veštačku inteligenciju pa pamti i prilagođava se navikama vozača, a pri maloj brzini kreće se uspravno na dva točka, dok se pri većim brzinama oslanja i na treći točak.

Z.Z.Lukić