Topliji svijet – jače oluje
Najpreciznija studija ikada provedena otkrila je da je drastično povećanje broja jakih uragana u posljednjih 35 godina direktno povezano s globalnim zatopljenjem. Ali to nije sve. Američki znanstvenici upozoravaju da bi uragani snažni kao Katrina mogli postati uobičajeni.
Od 1970-ih širom svijeta se gotovo udvostručio broj oluja 4. i 5. kategorije. Što jedna takva može učiniti, pokazala je Katrina krajem kolovoza na američkoj obali Meksičkog zaljeva.
Peter Webster s Georgia Institute of Technology u Atlanti, kaže da je taj trend globalni, da traje već nekoliko desetljeća i da je povezan sa stalnim povećanjem temperature tropskih mora.
Zbog svih ovih faktora, malo je vjerojatno da su takve oluje povezane s drugim poznatim klimatskim fluktuacijama kako što su El Niño, Svjevernoatlantska oscilacija ili Pacifička dekadna oscilacija.
"Pouzdano možemo reći da su trendovi površinske temperature mora i snage uragana povezani s klimatskim promjenama", kaže Websterova kolegica Judy Curry, s istog Instituta.
Njihov je tim usporedio smjerove kretanja tropskih oluja i rezultat je najjači dokaz do sada da će uragani poput Katrine postati uobičajeniji u toplijem svijetu.
[i]Neprirodni trend[/i]
U studiji je otkriveno da nije bilo ukupnog povećanja broja uragana, koji se nazivaju ciklonima pojave li se bilo gdje osim na Atlantiku. Također nije otkriven nikakav dokaz o nastajanju često previđanih 'super-uragana'. Najgori uragan je svake godine skoro identičan onom iz prethodne godine obuhvaćene studijom.
No, udio uragana koji dosežu 4. i 5. kategoriju, s vjetrovima koji pušu brže od 56 metara u sekundi, porasao je s 20% tijekom 1970-ih, na 35% u prošlom desetljeću.
"Taj trend traje sada već više od 30 godina. Zato su šanse da je to prirodna pojava vrlo slabe", kaže Greg Holland iz američkog Nacionalnog centra za atmosferska istraživanja (NCAR).
"Štoviše", kaže Webster, "prirodne fluktuacije su obično lokalnog karatkera: kad se zagrijava istočni Pacifik, zapadni ima tendenciju ohlađivanja. Ali površinske temperature danas rastu širom tropskog pojasa.
Površinske vode u tropskim oceanima danas su tijekom sezone uragana za pola stupnja Celizijeva toplije nego prije 35 godina.
[i]Doba satelita[/i]
Uragani nastaju kad temperatura oceana naraste iznad 26°C.
"Gorivo za uragane je vodena para koja hlapi s površine oceana. U zraku se kondenzira i oslobođa toplinu, koja daje snagu uraganu", kaže Webster.
"Tendencija nastanaka uragana poput Katrine se povećava", kaže Holland. "Bez povećanih temperatura površine mora, Katrina bi bila samo oluja 2. ili 3. kategorije."
Svi podaci o temperaturama površine mora, broja uragana i njihove snage dolaze iz satelitskih podataka. "Namjerno smo se odlučili samo na podatke iz doba satelita jer znamo za nepodudaranje podataka iz vremena prije toga", kaže Webster.
Ovo je već treći izvještaj u posljednje vrijeme koji naglašava povećani rizik za živote i dobra širom svijeta koja predstavljaju uragani i tornada.
Tako je u lipnju Kevin Trenberth s NCAR-a izvijestio o rastu snage uragana na Sjevernom Atalntiku, dok je u kolovozu, Kerry Emanuel s MIT-a ustvrdila da se u prošlom stoljeću rušilačka snaga tropskih oluja povećala za 50%.