Špijuni će nadzirati mobitele i e-mail
Zakon o obavještajno-sigurnosnom sustavu tajnim službama daje veće ovlasti za prisluškivanje telefona i mobitela, čitanje faks i e-mail poruka, nadzor pisama i paketa... U Sabor je ovih dana stigao novi prijedlog Zakona o obavještajno-sigurnosnom sustavu Hrvatske koji u jednom dijelu dodatno ograničava ljudska prava i temeljne slobode, odnosno ustavna prava, ali i predlaže nove organizacijske promjene unutar obavještajne zajednice. Umjesto tri, Hrvatska bi ubuduće imala dvije službe, piše Večernji list.
Protuobavještajna agencija (POA) i Obavještajna agencija (OA) spojile bi se u jednu agenciju koja bi se zvala Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA), dok bi Vojno-sigurnosna agencija (VSA) postala Vojna obavještajna sigurnosna agencija (VOSA), ali i proširila djelokrug rada na inozemstvo, što je u skladu sa standardima NATO-a.
Stručnjaci koji su pisali novi prijedlog zakona smatraju da će ujedinjenjem POA-e i OA-e obavještajni rad biti puno učinkovitiji. Naime, POA je kao protuobavještajna agencija radila samo unutar granica Hrvatske, dok je akcije izvan zemlje preuzimala OA. To je često stvaralo probleme jer bi POA počela obradu nekog kriminalca ili terorista, a čim bi on izašao iz Hrvatske, naprimjer u BiH, slučaj bi preuzimala OA. To je cijelu operaciju usporavalo, birokratiziralo, odnosno stvaralo probleme agentima na terenu.
I dok se oko tog dijela prijedloga zakona očekuje pozitivan stav struke i javnosti, problematične su predložene promjene koje se odnose na mjere tajnog praćenja i prisluškivanja. Tu predlagači zakona traže puno veće ovlasti za tajne službe na štetu nekih temeljnih ljudskih prava i sloboda.
Tajno prisluškivanja telefona i mobitela, čitanje faks i e-mail poruka, tajni nadzor pisama i paketa te tajno praćenje, motrenje i snimanje sumnjive osobe, prema zakonu iz 2002. godine, sudac Vrhovnog suda mogao je odobriti samo dva puta. Prvi put to može trajati četiri mjeseca, drugi put tri mjeseca, a nakon toga ono je zabranjeno.
Prema novom prijedlogu, sumnjiva osoba pod obradom može biti također četiri mjeseca, ali broj produljenja ili novih mjera više nije ograničen, što znači da netko može biti prisluškivan i praćen cijeli život. Naravno da će za svaku novu mjeru ravnatelj službe morati Vrhovnom sudu dostaviti dodatno obrazloženje i razloge za takav postupak. Novost je također da o tome ne bi više odlučivao samo jedan sudac, nego vijeće od tri ovlaštena suca Vrhovnog suda.
Stručnjaci upozoravaju da taj model neograničenog tajnog nadzora nije u skladu s preporukama Vijeća Europe. Sjedinjene Države uvele su ga u sklopu borbe protiv terorizma. Velike ovlasti tajna služba dobiva i u prisluškivanju telefonskih i mobitelskih razgovora te e-mail poruka. Naime, službe su nezadovoljne ponašanjem VIP-a, a napose T-HT-a, koji su, koristeći se rupama u zakonu, izbjegavali provedbu tajnog prisluškivanja.
Novim zakonom operateri će morati o vlastitom trošku osigurati funkcioniranje tajnog nadzora, a to, za potrebe službe, neće više raditi operater nego novo tijelo tajnih službi Operativno-tehnički centar. Njemu će VIP, T-HT, H1... morati osigurati trajan i izravan pristup svojim objektima i tehničkoj opremi, ali i uvjete da službe mogu same provoditi prisluškivanje i snimanje razgovora.
Novi zakon omogućit će agentima, uz korištenje opreme koju je služba kupila, i tajno čitanje e-mail poruka sumnjivih osoba. Prijedlog Zakona izradila je skupina stručnjaka okupljena oko aktualnog ravnatelja POA-e Tomislava Karamaraka. No svoj prijedlog zakona priprema i Obavještajna agencija (OA), koja se protivi tome da bude spojena s POA-om.