Rujanski studentski plenum odlučit će hoće li započeti novu blokadu

Studenti godinama plaćaju i harač i krizni porez u obliku participacija, školarina, troškova obrade, prijava ispita. Dosad su već pokazali da nisu usmjereni samo na svoje zahtjeve nego su spremni priključiti se i drugima.

15.08.2009 15:39

 

(Foto: Jurica Galoić / 24 sata)

Bivši ministar znanosti Dragan Primorac posredno je optužio studente da su samo alat njegovih političkih konkurenata – Socijaldemokratske partije. No, studenti su jednako glatko kao i njegove optužbe odbili prijedlog SDP-a za promjenu zakona o visokom obrazovanju u kojem stoji da bi studiranje bilo besplatno za redovite studente, a izvanredni bi i dalje sami plaćali školarinu. Na takvo razdvajanje studenata Nezavisna studentska inicijativa ne pristaje, nego traži da se svi upisani na fakultete, bez obzira na koji način studiraju, školuju besplatno.

Kad bi se i prihvatio SDP-ov zakon, fakulteti bi, tvrde studenti, samo povećali broj izvanrednih studenata na račun redovitih i tako i dalje naplaćivali istu masu školarina. Napali su studenti i novog ministra znanosti Radovana Fuchsa za kojega tvrde da obmanjuje javnost tvrdeći da su studentski zahtjevi ispunjeni. Ne pristaju na njegovu mutnu formulaciju o “besplatnom studiranju za uspješne studente” jer bi se lako moglo uspješnima proglasiti samo one koji udovoljavaju posve proizvoljnim kriterijima.

Krizu će iskoristiti kao izgovor da i dalje odbijaju naš zahtjev za besplatno studiranje. Reći će da ne mogu izdvojiti novac za studente sad kad su morali uvesti “krizni porez” da bi država uopće funkcionirala, a pritom će prešutjeti da studenti već godinama plaćaju harač u obliku participacija, školarina, troškova obrade, prijava ispita... Ono što se godinama događa nama i našim roditeljima i što se događalo generacijama studenata prije nas i njihovim roditeljima sada se događa svim građanima – rekao nam je jedan student zagrebačkog Filozofskog fakulteta koji se još uvijek tvrdoglavo drži medijima iznimno iritantnog pravila o općoj anonimnosti uvedenog još prije prvog plenuma.

Studenti Filozofskog i dalje namjeravaju ostati kolektiv anonimaca, ne i anonimusa, iz istih razloga iz kojih su tako odlučili u travnju kada su blokirali, odnosno oslobodili, fakultet. Iz njihove pobune, potaknute zahtjevom za besplatno školovanje, nije nastao nijedan vođa. Svakodnevno su se izmjenjivali bezimeni glasnogovornici i glasnogovornice iznoseći zajedničke stavove utvrđene na plenumima. U svoj su pobunjenički kolektiv tako uključili i generacije koje u zgradu Filozofskog tek trebaju ući, najviše zbog njih su, tvrde, i pokrenuli svoju malu revoluciju. Iako su studentske ferije već odavno prošle i posljednji se plenum održao prije nešto manje od mjesec dana, na studentskoj se sceni ipak nešto događa, makar u virtualnom obliku.

Na njihovim internetskim stranicama odvija se virtualna ljetna škola, a glavne teme su neoliberalizam, kultura, kriza kapitalizma..., iste one koje su prevladavale i na predavanjima u vrijeme blokade. O krizi i rješenjima koja Vlada nudi za izlazak iz nje studenti s kojima smo razgovarali misle slično kao što su mislili i prije nekoliko mjeseci.

Porezi se plaćaju da bi država bila na usluzi građanima i ako treba spašavati državni proračun, to se mora raditi da bi bolje bilo građanima, a ne onima koji samo predstavljaju državu. Proračun nije sam sebi svrha i ako država ne ispunjava obveze prema građanima, raskida se društveni ugovor i građani više nemaju obveza prema državi.

Svoju obvezu prema studentima, omogućavanje besplatnog školovanja, država ne ispunjava, a očito je i ne namjerava ispuniti – kažu naši sugovornici koji su redom uvjereni da će se njihovi zahtjevi teško ostvariti. Ne zato što bi zaista nedostajalo novca, jer iznosi koji su za to potrebni često se, kažu, troše a da iz toga proizađu samo afere. Umjesto da ulaže u obrazovanje, jedino što može Hrvatsku izvući iz spirale koja vodi u propast, vlastodršci su se posvetili spašavanju birokratskog aparata u strahu od socijalnog bunta.

No, time samo izazivaju studente koji su već pokazali da nisu usmjereni samo na svoje zahtjeve nego da su spremni priključiti se i drugima koji se bore za svoja prava. Izašli su na ulice kada su prosvjedovali seljaci, mogli bi izaći na ulice i u jesen. No, o planovima za jesen studenti Filozofskog fakulteta još ne žele govoriti. Odlučit će, kažu, plenum. Prije sjednice 9. rujna ništa ne postoji i svatko može govoriti samo u svoje ime. No, mnogima nedostaje vrijeme pobune i slobode iz kasnog proljeća.

Jesen dobra za blokadu
– Jesen je puno bolje vrijeme za blokadu fakulteta, nema pritiska ispitnih rokova i nitko nas ne može optužiti da sprečavamo kolege u završavanju studija. Taj prigovor je ionako besmislen, jer da studenti nisu željeli blokadu, ona nikada ne bi bila izglasovana – kažu naši sugovornici. Međutim, svjesni su toga da će teško ponovno zadobiti podršku javnosti kakvu su imali u travnju i svibnju. Ljudi su dokraja pritisnuti svojim problemima, psihoza krize zahvatila je cijelo društvo i građani vjerojatno neće biti skloni podržati ikoga tko traži nešto besplatno dok sami plaćaju povećane poreze. Iako joj to gotovo sigurno nije bila namjera, Vlada je kriznim porezom napravila jaz između građana i studenata odluče li se oni ponovno pobuniti.

Takav je stav, smatraju studenti, iracionalan, ali protiv njega je teško boriti se u atmosferi straha za egzistenciju.

Oni koji su nas u ovakvu situaciju i doveli, isključimo li Sanadera koji je pobjegao, traže da se svi žrtvujemo za državu, za narod. A zašto? Kao da su država i narod netko drugi, a ne mi i naši roditelji, seljaci i radnici? Znači, trebali bismo se žrtvovati sami za sebe a da od te žrtve ne dobijemo baš ništa. Naši roditelji i oni među nama koji rade već plaćaju i osnovne i dodatni porez, a trebali bi plaćati i školovanje. To je suludo! Koliko misle da nam imaju pravo uzeti? – ogorčeni su studenti koji stalno naglašavaju da je fakultet samo privremeno deblokiran.

U prilog tome govori i njihova formulacija koju često ponavljaju u svojim proglasima – “privremena suspenzija blokade”. Dakle, Filozofski fakultet i drugi fakulteti koji su manje ili više uspješno sudjelovali u pobuni samo su na neko vrijeme odlučili ne provoditi izravno svoju vlast. No, to se može promijeniti na bilo kojem sljedećem plenumu i ta će prijetnja visjeti nad glavama svih dekana i rektora već od jesenskih ispitnih rokova.