Radom do smrti?!
Pošto demografski podaci nisu sjajni, pitanje je tko će puniti zdravstvene i mirovinske fondove. Rješenje se pokušava postići produljenjem radnog vijeka koje i idućih 10 godina može doseći 70 ili čak i 80 godina.
U Hrvatskoj se razmatra mogućnost produljivanja radnog vijeka, kao što su nedavno učinili u Njemačkoj. No, o odlasku u mirovinu sa 68 ili možda čak 70 godina neće se još razmatrati, ali upućeni tvrde da za to postoje ozbiljni razlozi. Demografi ukazuju na pad broja poroda i starenje stanovništva, pa je pitanje tko će puniti zdravstvene i mirovinske fondove.
Ili, radna se dob mora produljiti, smatra dr. Mate Ljubičić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koji je nedavno o tome govorio na gerontološkoj tribini u Zagrebu. Imamo više od milijun umirovljenika, milijun i pol starijih... Dodao je da je sretna okolnost da je u novim zakonima u zdravstvu zadržan socijalni pristup. Ministar zdravstva Neven Ljubičić stavio je potpis na novi Plan i program mjera zdravstvene zaštite iz osnovnog zdravstvenog osiguranja.
Prof. dr. Spomenka Tomek-Roksandić, voditeljica Referalnog centra za gerontologiju Ministarstva pri Zavodu za javno zdravstvo grada Zagreba, proglasila ga je istinskim korakom naprijed za skrb o starijima.
Prvi put u njemu su i mjere za djelatnost gerontološko-javnozdravstvene zaštite i za promicanje zdravlja i prevencije bolesti starijih. Većina gerontoloških bolesti može se, preduhitriti zdravijim načinom života, prehranom i tjelesnom aktivnošću, a ranim otkrivanjem i uspješno liječiti, što podrazumijeva više sistematskih pregleda, edukaciju te općenito skrb za starije. Sve to budi nade javnozdravstvenih djelatnika koji se bore da se nešto promijeni u svijesti onih koji odlučuju o raspodjeli novca. Zalažu se, riječju, za zdravo starenje i produljenje kvalitetnog načina života, samostalno funkcioniranje do duboke starosti, a jamačno to ide na ruku i produljenju obveznog radnog staža.
U idućih pet do 10 godina, najavio je Mate Ljubičić, mora se računati s produljenjem radnog vijeka do 70 čak i do 80 godina, a starijima ćemo nazivati tek one s više od 90! No, hoće li se mjere provoditi, pita se Tomek-Roksandić. Dr. Veronika Laušin iz HZZO-a na istoj gerontološkoj tribini kazala je da još nemaju elemente po kojima će se znati kakve će biti glavarine u primarnoj zaštiti koja bi, uz javno zdravstvo, trebala na tome raditi i u kojem opsegu će se mjere provoditi. No naglašava se nesuradnja medicinskih struka i socijale u zbrinjavanju starijih, nejednak položaj liječnika u stacionarima domova umirovljenika u odnosu na one u domovima zdravlja gdje su dvostruko bolje plaćeni, nepostojanje psihogerijatrijskih kreveta, rast broja dementnih, među kojima je najviše od Alzheimerove bolesti, siromašenje starijih... Jedna od mjera je i podučavanje o samoodgovornosti, suodgovornosti, samopomoći te uzajamnoj pomoći među starijima.
Biserka Lovrić