Prvašići neće morati naučiti čitati i pisati

ZAGREB - Najkasnije 2012. godine vjeronauk će u osnovnoj školi dobiti alternativu u novom predmetu pod nazivom religijska kultura, a bit će obavezan za sve učenike koji ne pohađaju konfesionalnu vjeronaučnu nastavu. Uvođenje religijske kulture kao alternative vjeronauku predviđeno je Nacionalnim okvirnim kurikulumom koji je danas predstavljen u Ministarstvu obrazovanja.

Primjenom Nacionalnog kurikuluma škole će, uz postojeće, moći uvesti još neke nove nastavne predmete kao što su domaćinstvo, profesionalna orijentacija i vlastita budućnost, informacijsko-komunikacijska tehnologija te odgoj i obrazovanje za građanstvo.

Svoju kreativnost učenici će, kako sada stvari stoje, moći izraziti kroz još jedan novi predmet: ručni rad (slušao bi se od 1. do 6. razreda osnovne škole). Kao jedno od rješenja nudi se i uvođenje tehničkoj odgoja (sa satnicom od dva sata tjedno) u prvi i drugi razred srednje škole.    

Prema riječima državne tajnice Dijane Vican, akcijski je plan prosvjetnih vlasti da se s novim smjernicama starta 2010./2011. godine, a 2012. novi bi se kurikulum poptuno uveo. Do tada bi morali biti gotovi novi nastavni i programi za sve predmete temeljeni na kurikularnom pristupu.

U skladu s najavom Ministarstva da će uvesti obveznu srednju školu, kurikulum, osim osmogodišnjeg općeg,  propisuje i opće obrazovanje u prve dvije godine srednje škole. Dapače, u dokumentu izrijekom stoji da učenik temeljne kompetencije stječe završavanjem 2. razreda srednje škole.   

Samim školama i nastavnicima dokument donosi veću slobodu u slaganju školskoga programa, pa će nastava ubuduće umnogome ovisiti o interesima učenika i kreativnosti samih nastavnika. Prema riječima Dijane Vican, Ministarstvo će propisati jezgrovni kurikulum, a sve ostalo bit će ostavljeno na volju školama.

Jedna će škola, tako, sadržaje novog predmeta građanski odgoj moći obraditi kao predmetnu temu u sklopu nekog od već postojećih predmeta. Druga će građanski odgoj uvesti kao poseban predmet u 8. razred. Kurikulum pruža i mogućnost veće izbornosti unutar obveznih predmeta, pa bi djeca već od 7. razreda, ovisno o sklonostima, mogla slušati, više sati, primjerice, matematike ili fizike, ili likovnog i glazbenog.  Radit će se i diferencirani program za darovite te  za djecu s posebnim potrebama.

Novost je i to da učenici znanja i vještine više neće morati savladavati tijekom jedne školske godine, jer će se njihov napredak mjeriti u obrazovnim ciklusima. Objašnjavajući što ta promjena konkretno znači, državna tajnica Vican rekla je da će, kad se kurikulum počne primjenjivati, djeca moći prijeći i u drugi razred a da ne znaju čitati i pisati.

- Podržavam tu incijativu. Slično je i u Sloveniji. Tamo djeca u 1. razredu moraju naučiti tiskana slova, a u 2. pisana  - komentirao je jedan od autora početnice Ante Bežen, profesor na Učiteljskom fakultetu.

Uvođenje religijske kulture, kao posebnog predmeta predlagalo se još  prije 1990., kada je uveden vjeronauk. No, tada je bilo rečeno da Hrvatska za to nema dovoljno stručnoga kadra.  U budućnosti djeca bi u školi rebala razviti i sposobnost donošenja odluka o svom profesionalnom razvoju, u čemu bi im trebao pomoći novi obvezni predmet. Stručnjaci su mu dodijelili zanimljivo ime: profesionalna orijentacija i vlastita budućnost. Međutim, tko će ga predavati nije rečeno.

[TABLE]