Arhiva 2004–2011 · Novi sajt Kontrapunkta →

Kiosk

Papreni račun za BP

Britanska naftna kompanija BP objavila je da su troškovi saniranja ekološke katastrofe u Meksičkom zalivu dostigli 2,35 milijardi dolara. Dovoljan razlog za stropoštavanje vrednosti akcije na berzi ali tek početak finansijskog kraha, po osnovu tužbi za nadoknadu štete. Neutoljiva britanska žeđ za profitom sprečila preventivne mere za sprečavanje eko-horora

Za naftnu grupu BP košmar ne prestaje. Kompanija je objavila u petak da su troškovi zaustavljanja isticanja nafte i uklanjanje naftne mrlje u vodama Meksičkog zaliva, dostigli 2,35 milijarde dolara (skoro dve milijarde evra). U saopštenju grupe se navodi da ovaj iznos podrazumeva i isplate oštećenim privatnim licima kao i nadoknade saveznim vlastima. Vodeći ljudi kompanije BP nisu želeli da nagađaju koliko će iznositi ukupni troškovi, ali analitičari procenjuje da je reč o 37 milijardi dolara. Dovoljno da od BP-a ne ostane kamen na kamenu.

Procena štete uveliko prevazilazi finansijsku dimenziju jer je nekontrolisano isticanje nafte, koje je počelo 20. aprila kada je eksplodirala platorma Deepwater Horizon, već zagadilo preko 200 kilometara obale. Ukoliko su tačne procene o ukupnoj šteti, to podrazumeva da će zaustavljanje najveće ekološke katastrofe trajati mesecima. Američka administracija procenjuje da dnevno ističe između 30.000 i 60.000 barela, odnosno od 4,5 do 9,5 miliona litara. Za 67 dana koliko traje ekološka agonija, u more je iscurelo 250.000 barela nafte. Angažovani ljudski i tehnički resursi uspevaju da dnevno uklone 16.000 do 21.000 barela, što je kap nafte u moru u odnosu na najgori scenario koji užasava cifrom od 100.000 barela (16 miliona litara), koliko bi dnevno moglo isticati iz bušotine na 5,5 kilometara dubine.

Na berzi u Njujorku , vrednost akcije BP-a nastavlja da pada. U četvrtak je evidentirano slabljenje od 3,13%, do 28,74 dolara za akciju, što je najniže dno od početka godine. Više nego zbog katastrofe, investitori uglavnom reaguju na glasine da će američka administracija, tužbama i zahtevima za odšetu, zakucati poslednji ekser u BP sanduk. Naftaši su pod političkim pritiskom najavili stvaranje fonda od 20 milijardi dolara radi kompenzacije žrtava katastrofe ali je neizvesno da li će planirana svota podmiriti 200 kolektivnih tužbi (65.000 zahetva za odštetu) koje se već nalaze pred sudskim instancama.

Pored finansijskog i pritiska ogorčene javnosti, dodatni problem za britanski BP predstavljaju i optužbe američkog Kongresa da je kompanija umanjivala stepen rizika od pogoršanja ionako teške situacije, tajila podatke o količini nafte koja dnevno ističe, istovremeno minimizirajući sopstvenu odgovornost i nekompetenciju.

"BP je lagao Kongres i jasno je da je od početka krize bio neiskren", izjavio je Ed Marki, predsednik Potkomisije za energiju i prirodnu okolinu pri Predstavničkom domu, posle uvida u interna dokumenta BP-a koja su dostavljena Kongresu.

U međuvremenu, jedan radnik na platormi Deepwater Horizon izjavio je za BBC da je "nekoliko sedmica pre eksplozije primećeno isticanje nafte na čepu za sprečavanje erupcije, ali da su se tehničari iz kontrolne sale opredili za instalaciju dodatnog čepa umesto da otklone prvobitni kvar." Opravka je, naime, zahtevala da se zaustavi proizvodnja, što će od istrage zahtevati da razmotri osnovanu sumnju da je u pitanju - nemar. I gramzivost, dakako.