Arhiva 2004–2011 · Novi sajt Kontrapunkta →

Kiosk

Neuroni za šoping

Pomažu nam da pravilno procenimo vrednost predmeta i odaberemo najbolju opciju, što je prilično složen proces, budući da zahteva odmeravanje više parametara istovremeno, od kvaliteta do estetike i cene. Reč je o neuronima smeštenim u slepoočnom regionu moždane kore, za koje istraživači sa Medicinskog fakulteta Harvardskog univerziteta tvrde da su, između ostalog, zaduženi i za pružanje dragocenih saveta prilikom kupovine.

Otkriće ovih nervnih ćelija, objašnjava vođa istraživačkog tima Kamilo Padoa-Skjopa u časopisu 'Nejčer', omogućili su eksperimenti na majmunima. Veruje se da će ono baciti novo svetlo na neke poremećaje u ponašanju ( poremećaji u ishrani, zavisnost od droge i opsesivno-kompulsivne radnje ), koji se dovode u vezu upravo sa oštećenjem dela moždane kore u kome se nalaze 'neuroni za šoping'.

Svakodnevno donosimo razne odluke: recimo, kako da na najbolji mogući način iskoristimo ušteđevinu ili vreme kojim raspolažemo. Sve veće interesovanje za ovu temu dovelo je proteklih godina do tešnje saradnje između psihologa i ekonomista, tako da je čak rođena nova nauka: neuroekonomija.

Da bi konačno skinuli, ili barem razgrnuli taj veo, američki naučnici su eksperimentisali sa grupom majmuna, kojima su davali njihove omiljene sokove - od grožđa i od jabuke. Majmunima je, međutim, sok nuđen u različitim količinama, tako da njihov izbor nije zavisio samo od ukusa, već i od 'kvantitativnih prednosti' ponude. Istraživači su odmah uočili da majmuni biraju sok koji više vole ukoliko su im oba soka ponuđena u istoj količini, ali da će se opredeliti za sok koji baš i nije po njihovom ukusu ako im se on nudi u većoj količini nego njihov omiljeni napitak.

Tokom izvođenja eksperimenta naučnici su snimali mozak životinja i primetili su da se, u zavisnosti od vrste izbora, aktiviraju različite vrste neurona u slepoočnom delu moždane kore: kao da je svaka grupa obučena da procenjuje ulog sa određenog stanovišta ( količina, ukus ).

'Ovo je tek početak, i rezultati našeg istraživanja neće imati primenu u medicini u skoroj budućnosti', kaže Kamilo Padoa-Skjopa.

CDC/GB