Kineske devizne rezerve najveće na svijetu!
Kina posjeduje devizne rezerve od 854 milijarde dolara i time je Japanu preuzela prvo mjesto u svijetu
U veljači su kineske devizne rezerve dosegle 854 milijarde dolara, čime su dotad najveće na svijetu, japanske, s 850 milijardi, pale na drugo mjesto. Najveći izvor kineskih milijardi dolara je iznimno uspješni izvoz u SAD i EU. Samo prošle godine, u trgovini s Amerikancima Kinezi su ostvarili rekordni višak od oko 202 milijarde dolara, a s Europom 130 milijardi. Američko-europska nervoza zbog uspješnosti Kine potvrđena je prošlog četvrtka. Često i sami u međusobnim trgovinskim sporovima, SAD i EU zajednički su prijavili Kinu Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) povodom spora oko kineskih carina na uvoz autodijelova. Zamjeraju Kini da previsokim tarifama – oko 28 posto - opterećuje uvoz autodijelova, pa i automobila ako u njima uvozni dijelovi sudjeluju više od 60 posto cijene automobila. (Prihvatljive su tarife od oko 10 posto). Time Kina prisiljava General Motors, DaimlerChrysler, Volkswagen i ostale proizvođače da rezervne dijelove kupuju u Kini.
SAD i EU pozivaju Kinu na konzultacije o carinskim pravilima, što prethodi zahtjevu za rješavanje sporova pred Vijećem WTO-a. Kina se brani da proizvođači automobila nastoje smanjiti tarife tako što izvoze cijele automobile kao rezervne dijelove. Prema pravilima WTO-a, Kina mora u roku od 30 dana početi razgovore sa SAD-om i EU-om. Ako se ne dogovore za 60 dana, SAD i EU mogu tražiti da im WTO odobri sankcije protiv Kine.
Na pomolu je još jedan spor. EU najavljuje da će uvesti carine na kinesku obuću i tako smanjiti poplavu prejeftine kineske robe kojom se krše pravila svjetske trgovine. (Prošle godine sličan je spor izbio zbog jeftinog kineskog rublja i odjeće). Uz poslovično slabo plaćenu radnu snagu, kao jedan od glavnih razloga za niske cijene kineske robe navodi se i manipuliranje vrijednošću valute: slabim juanom ostvaruje se golema prednost pred konkurencijom, što je jedan od razloga kineske uspješnosti, pa i golemog viška u razmjeni sa SAD-om i EU-om.
Zbog tih kritika juan je od prošlog ljeta ojačao u odnosu na dolar za tri posto, ali se tvrdi da to nije dovoljno jer je podcijenjen za oko 40 posto. No, Kina (kao i Japan) veći dio svojih deviznih rezervi drži u američkim vrijednosnim papirima i time pomaže Amerikancima da pokriju proračunske i trgovinske deficite, tj. da i dalje više troše nego što zarađuju. Zato, a i zbog mnogih zajedničkih poslova ne samo u trgovini nego i u svjetskoj politici i diplomaciji, Washington nastoji da previše ne zaoštri odnose s Pekingom. U američkom Kongresu bilo je zatraženo uvođenje tarifa na uvoz iz Kine od 27,5 posto, ali je prošlog tjedna nastavak postupka odgođen do kraja rujna, kako bi se Kinezima dalo više vremena »za prilagodbu«.
ICFTU: Kina konkurentna jer izrabljuje radnike
BRUXELLES - Kinesko »gospodarsko čudo« temelji se na eksploataciji radne snage koja će još i više ispaštati nakon uvođenja planova za liberalizaciju, stoji u izviješću Međunarodne konfederacije slobodnih sindikata (ICFTU).
»Konkurentnost Kine temelji se na izrabljivačkim dohodcima koje isplaćuje svojim radnicima. Kinezi rade 60 do 70 sati tjedno, žive u spavaonicama s po osam do 16 osoba, zarađuju manje od minimalno propisanih 44 američka dolara, i često im je, povrijede li se na radnom mjestu, jedina perspektiva nezaposlenost«. U izvješću WTO-a stoji kako je gospodarska liberalizacija Kini omogućila deveterostruki rast bruto domaćeg prihoda (BDP) po stanovniku od 1978. kao i smanjenje broja stanovnika koji dnevno za život ima manje od jednog američkog dolara za trećinu. Pritom ICFTU kritizira optimizam WTO-a u odnosu na još veću trgovinsku liberalizaciju u Kini. »Oko 250 milijuna ljudi, tj. 16,6 posto populacije živi s manje od jednog američkog dolara dnevno dok 700 milijuna Kineza, 47 posto živi s manje od dva dolara dnevno«. Sindikati ističu kako se iz kineskog primjera može zaključiti da sama trgovinska liberalizacija i izvozni uspjeh ne osiguravaju socijalni napredak i razvoj.
Tomislav Butorac/AFP/Hina