Kako će izgledati internet do 2020.?
U budućnosti ljudi će živjeti i raditi u virtualnim svjetovima. Privatnosti će biti sve manje, a stručnjaci predviđaju izolirane i nasilne napade. U mrežnu nirvanu ne vjeruju svi.
Do 2020. internet će postati napredna, jeftina mreža milijardi uređaja, pokazalo je istraživanje vodećih tehnoloških mislilaca.
Istraživanje organizacije Pew Internet and American Life Project, koja proučava posljedice interneta na društvo, obuhvatilo je 742 stručnjaka iz područja računarstva, politike i biznisa.
Više od polovice ispitanika na budućnost "mreže svih mreža" gleda pozitivno, dok je 46% njih suzdržano prema optimističnoj viziji interneta.
Čak 60% ispitanika smatra da će doći do ozbiljnih poremećaja na tržištu rada te da će se pojaviti neki oblik tzv. Luddites-kontrakulture. "Luddites" je naziv za radnike u Britaniji koji su početkom 19. stoljeća na zamjenu ljudskog rada strojevima reagirali uništavanjem strojeva, a sam naziv dolazi od vođe tog pokreta koji se zvao Ned Ludd.
Pew Internet u izvještaju pretresa mogućnosti sedam scenarija za budućnost interneta koji se temelje na razvoju tehnologije u posljednjih nekoliko godina.
'Mrežna nirvana'
Ispitanici su također imali mogućnost pobliže objasniti svoje odgovore u pisanom obliku kako bi istraživanje obuhvatilo što više detalja.
"Glavni graditelji sljedeće generacije interneta često se slažu oko toga da će se smjer tehnologije promijeniti, međutim postoji puno manje suglasnosti oko socijalnih i političkih učinaka koji će proizaći iz ovih promjena", rekla je Janna Quitney Anderson, vodeća autorica izvještaja "Budućnost interneta II".
"Jedna od njihovih najvećih briga je: tko kontrolira internetsku arhitekturu koju su oni kreirali", rekla je.
Bob Metcalfe, osnivač 3Com i izumitelj etherneta, predviđa da će mreža biti globalna povezanost različitih uređaja.
"Internet će do 2020. otići daleko iznad osobnih komunikacija", smatra on.
Louis Nauges, predsjednik Microcosta, francuske IT tvrtke, vidi pak budućnost interneta u mobilnim uređajima.
"Mobilni internet će biti dominantan", objašnjava, dodajući da će "do 2020. godine većina mobilnih mreža omogućiti brzinu od jednog gigabita podataka u sekundi, i to bilo gdje i bilo kad".
"Dominantni uređaji za pristup bit će mobilni s karakteristikama moćne infrastrukture koja će ih podržavati. Sve aplikacije dolazit će s mreže."
Ipak, ne vjeruje svatko da će "mrežna nirvana" biti moguća do 2020. godine.
Zabrinutost oko interoperabilnosti (kako natjerati različite formate da rade zajedno), zakonska regulativa i odluke vlade te komercijalni interesi, navedeni su kao ključne prepreke na putu prema univerzalnom internetu.
Ian Peter, australski voditelj projekta, piše: "Problem digitalnog jaza je prekompleksan, a utjecaj regulatornih režima za telekom-sektor previše moćan da bi se ovaj utopijski san globalno ostvario u narednih 15 godina."
Umjesto konkurencije suradnja
Pisac, autor dokumentarnih filmova i sveučilišni predavač iz New Yorka Douglas Rushkoff slaže se s njim.
"Prava interoperabilnost ovisit će o tome da sklonost za konkurencijom zamijenimo sklonošću za suradnjom. Do tada ekonomija neće dopustiti mogućnost univerzalnog umrežavanja."
Mnogi od anketiranih stručnjaka predviđaju izolirane i nasilne napade manjeg opsega čiji će cilj biti ometanje "tehnološkog marša".
"Današnji ekoteroristi su navjestitelji ovog vrlo izglednog trenda", kaže Ed Lyell stručnjakinja za internet i edukaciju.
"Svako doba ima mali postotak onih koji se drže životnog stila precijenjene prošlosti niske tehnologije (low technology ili lo-tech, što je antonim za visoku tehnologiju, odnosno hi-tech) i niske energije."
"Naravno, bit će više Unabombera", napisala je Cory Doctorow iz tvrtke BoingBoing.
Mnogi komentatori smatraju da će nasilje biti više povezano s efektima tehnologije, nego sa samom tehnologijom kao takvom ili mogućom reakcijom građana oko određenih problema, kao što je primjerice problem privatnosti.
"Zanimljivo pitanje bit će hoće li se ove reakcije smatrati terorizmom ili građanskom neposlušnošću", napisao je Marc Rotenberg iz Electronic Privacy Information Centera.
Više od polovice ispitanika ne slaže se s time da će engleski jezik postati lingua franca interneta do 2020. godine i da će biti opasnosti povezanih s puštanjem strojeva da obavljaju neke mrežne zadatke, kao što su primjerice zadaci povezani s nadzorom ili sigurnošću.
Fred Baker, predsjednik Internet Society Boarda kaže da ćemo "zasigurno imati neke zanimljive tehnologije".
"Dok se ne pronađe način kako spriječiti da netko ne isključi računalo iz utičnice za struju, ono nikada neće biti u potpunosti izvan kontrole", jednostavno je objasnio Baker.
Rat za privatnost
Ispitanici su se također podijelili u pogledu utjecaja na privatnost koji sa sobom donosi tehnologija. Ljudi su sve više on-line i sve više gube privatnost, a njihovi životi postaju sve "transparentniji", no neki smatraju da je ova transparentnost pozitivna.
Tiffany Shlain, osnivač Webby nagrada smatra da će transparentnost biti korisna za društvo.
"Mogućnost pristupa informacijama i kontekst za razumijevanje dovest će do napretka naše civilizacije."
Ipak, osnivač NetLaba Barry Wellman ne slaže se s time: "Što je manje jedna osoba moćna, to je transparentniji i prozirniji njezin život. Moćni će ostati puno manje transparentni."
Do 2020. sve više ljudi živjet će i raditi u "virtualnim svjetovima" i bit će znatno produktivniji on-line nego off-line, složila se većina ispitanika.
Ben Detenber, sveučilišni profesor na sveučilištu Nanyang tvrdi:
"Virtualna stvarnost će samo kod nekih ljudi povećati produktivnost. Za većinu neće biti razlike u produktivnosti (odnosno, rezultatima rada), jer će virtualna stvarnost samo promijeniti koji tip rada ljudi rade i kako to rade."
Glenn Ricart iz organizacije Internet Society također je upozorio na potencijalne opasnosti. On predviđa "cijelu generaciju koja odbacuje realni svijet i paradoksalno smanjivanje produktivnosti budući da ljudi koji određuju motive ekonomske moći više nisu u dodiru s realnostima stvarnog svijeta".
Više:
Summary of the Pew Internet survey (.pdf 80k)