Što će doći umjesto Protokola iz Kyota?

NUSA DUA, BALI - Predstavnici vlada 192 zemlje okupili su se na Baliju na 13. UN-ovoj klimatskoj konferenciji kako bi raspravljali o mjerama borbe protiv globalnog zagrijavanja nakon isteka Protokola iz Kyota. Podsjetimo, Protokol, koji je na snagu stupio 16. veljače 2005. godine, obvezuje industrijski razvijene zemlje da do 2012. godine smanje emisiju stakleničkih plinova za oko pet posto u odnosu na 1990. godine. Na žalost, taj je važni međunarodni sporazum znatno oslabljen jer ga je odbacila SAD, najveći svjetski emiter stakleničkih plinova među razvijenim zemljama.

U svom ovogodišnjim izvješću Međudržavni je panel za klimatske promjene (IPCC), UN-ova organizacija koji okuplja oko 3000 klimatskih znanstvenika iz cijelog svijeta, zaključio je da je vjerojatnost da je sadašnje globalno zagrijavanje izazvano ljudskom aktivnošću veća od 90 posto. IPCC, koji s Alom Goreom dijeli ovogodišnju Nobelovu nagradu za mir, za 21. stoljeće predviđa nekoliko scenarija rasta temperature, u rasponu od dva do šest Celzijevih stupnjeva.

U raspravi oko nasljednika Protokola zasad je jasan stav EU čijih se 27 članica složilo da do 2020. godine smanje emisiju stakleničkih plinova za 20 posto. Mnogi stručnjaci sada ističu da bi novi klimatski sporazum trebao biti obvezujući i za zemlje u razvoju poput Indije i Kine koja je prošle godine pretekla SAD i postala najveći svjetski emiter ugljičnog dioksida.

Inače, čim je stupio na dužnost australskog premijera, lider Laburističke stranke Kevin Rudd potpisao je dokument o ratifikaciji Protokola.

**