Slobodne licence za slobodu kulture
U hacklabu u Rojcu održana radionica o otvorenim licencama i slobodnom softwareu
Copyright čini od svih nas kriminalce, jer je posjedovanje svakog »sprženog« CD-a ili neodobrene kopije kažnjivo po zakonu. Ako ćemo zakon doslovce interpretirati, i »surfanje« po internetu je prekršaj, jer se svaka posjećena stranica neautorizirano kopira u memoriju računala 
Mnoštvo posjetitelja radionice u HackLabu
PULA - U svijetu velikih kompanija i sveprisutnog copyrighta u kojem živimo kako bismo prakticirali i proširili svoju kreativnost, potrebno je imati menadžera i ugovor. U digitalnom svijetu interneta pak sve što je potrebno je malo talenta, dobre volje i netko tko će vas uputiti u svijet slobodnih licenci. To i prezentacija otvorenih licenci i tehnologija koje omogućuju brzo, lako i besplatno širenje svojih djela bile su glavne teme radionica koje su ovaj ponedjeljak i utorak organizirali i vodili dečki iz monteparadisovog HackLaba Velik broj znatiželjnika, mladih umjetnika i aktivista, koji bi htjeli legalno besplatno distribuirati svoja dijela i promovirati svoje ciljeve, pratio je predavanja. Voditelji Edgar Buršić i Ivica Petinjić, su uz pomoć projektora i interneta na vrlo pristupačan i razumljiv način dočarali prednosti otvorenog softwarea i današnje mane copyrighta, potkrjepljujući podatke primjerima iz vlastitog iskustva.
Hrvatski, kao i većina svjetskih zakona o copyrightu, govori da je autor nekog djela jedini koji može to djelo distribuirati, kopirati, izvoditi ili mijenjati, a svi ostali mu za ta prava trebaju plaćati. Nažalost, zakon kaže da autorsko pravo može imati samo fizička osoba, a današnji je slučaj da većinu autorskih prava zadržavaju velike kompanije koje omogućuju autoru distribuciju i objavljivanje.
Ispada tako da copyright čini od svih nas kriminalce, jer je posjedovanje svakog »sprženog« CD-a ili neodobrene kopije kažnjivo po zakonu. Ako ćemo zakon doslovce interpretirati, i »surfanje« po internetu je prekršaj, jer se svaka posjećena stranica neautorizirano kopira u memoriju računala.
Na radionici se također govorilo o smjeru napretka modernog potrošačkog društva i velikih kompanija koje nastoje zaštititi svoj kapital. Kupovanje glazbe s »neta«, uređaji koji prepoznaju ilegalne kopije, DVD filmovi koji se nakon gledanja zaključavaju i elektronički uređaji koji se na pojavu kršenja copyrighta gase već su stvarnost, no uskoro će biti svakodnevnica.
Na sreću postoji mnogo slobodnih licenci poput Creative Commonsa, koje zakonski dopuštaju da potrošač besplatno skida, koristi i prerađuje tuđa autorska dijela, te »wiki« internetskih stranica poput »Wikipedije«, koja svakom posjetiocu dopušta da po želji nadopunjava i prerađuje njen sadržaj.
Bruno BREŽAC
Izvod iz Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima
Članak 2.
(1) Autorsko pravo pripada, po svojoj naravi, fizičkoj osobi koja stvori autorsko djelo.
(2) Pravo umjetnika izvođača pripada, po svojoj naravi, fizičkoj osobi koja izvede djelo iz književnog ili umjetničkog područja ili izražaje folklora.
(3) Nositeljem drugih srodnih prava može biti svaka fizička i pravna osoba, ako zakonom nije drukčije određeno.
(4) Autorsko pravo i srodna prava mogu se protiv volje njihovih nositelja ograničiti samo pod pretpostavkama i na način određen zakonom.
Članak 9.
(1) Autor djela je fizička osoba koja je autorsko djelo stvorila.
(2) Autoru pripada autorsko pravo na njegovu autorskom djelu činom samog stvaranja autorskog djela.
Glavni razlog radi kojega je za slobodnu distribuciju materijala potrebna slobodna licenca stoji u članku 50. »Odricanje od autorskog prava«: Autor se ne može odreći svojega autorskog prava.