Probudio se Mate Balota
Veliki istarski pjesnik i akademik upozorava: ''Ne prodajte zemlju!'' * U svojim ekonomskim djelima, ali i onim literarnim, kao primjerice u romanu ''Tijesna zemlja'', Balota je isticao važnost zemlje koja je istarskom čovjeku kroz stoljeća bila temelj egzistencijalne sigurnosti
Jasna poruka ''Ne prodajte zemlju!'', uz portret velikog istarskog pjesnika i akademika** Mate Balote** ili Mije Mirkovića, još je jedan upečatljiv i originalan grafit anonimnog autora, koji je ovih dana osvanuo na nekoliko mjesta u pješačkom središtu Pule. Riječ je o umjetniku i aktivistu prepoznatljivog rukopisa, koji se već četvrtu godinu tehnikom šablone urezane u karton oglašava sjajnim crtežom i promišljenom, politički angažiranom porukom.
Prvi njegov grafit ''Nino Putine'' od prije tri i pol godine, usmjeren prema najmoćnijem istarskom političaru, bio je i najekspresivniji i politički najprodorniji njegov ulični rad. To je pokazala i naknadna cenzorska sudbina - naime, komunalni redari po nalogu vladajuće stranke trudili su se tih dana čim prije izbrisati grafit, a lik i djelo političara zadržati nedodirljivim. Cenzuriran i brisan bio je potom i naredni ulični odgovor grafitera ''Zid ne trpi cenzuru'', s pratećim crtežom felacija. Znakovito je za vladajući gradski duh da se svih ovih godina nisu brisali, bar ne s tom ažurnošću, brojni rasistički i vulgarni grafiti po gradu, čije su žrtve najčešće Srbi ili Romi.
Nije slučajno što je za posljednji grafit odabran portret jedne od najmarkantnijih istarskih ličnosti 20. stoljeća - akademika, doktora ekonomskih znanosti, čakavskog pjesnika, ali i (što je za sadržaj poruke podjednako važno) narodnog čovjeka, odnosno ''ribara, mornara i fizičkog radnika'', kako je Mate Balota opisan u prvoj biografiji 30-ih godina prošlog stoljeća.
U svojim ekonomskim djelima, ali i onim literarnim, kao primjerice u romanu ''Tijesna zemlja'', Balota je isticao važnost zemlje koja je istarskom čovjeku kroz stoljeća bila temelj egzistencijalne sigurnosti. Čak i kad su počeli raditi u tvornicama ili kamenolomima, ljudi su čuvali i obrađivali zemlju kao izvor dodatnog prihoda. Promatrajući dosadašnji rad i senzibilitet pulskog grafitera, jasno je da je poruka o neprodavanju zemlje, osim običnim ljudima, upućena prvenstveno vlastima na svim razinama koje raspolažu i mešetare ogromnim površinama zemlje.