Obiteljskog nasilja 50 posto više nego lani
Tijekom cijele 2005. godine na području Policijske uprave splitsko-dalmatinske zabilježeno je 205 kaznenih djela nasilja u obitelji, a u prvih devet mjeseci ove godine intervenirano je već 275 puta! piše Eda VUJEVIĆ
Nastavi li se trend koji je zabilježen u prvih devet mjeseci, ove godine će za 50 posto biti veći broj zabilježenih slučajeva obiteljskog nasilništva.
Puno i prekršaja
Ono što počne kao velika ljubav te se pretoči u zajednicu, nerijetko završi nasiljem, često potaknutim alkoholom i drogom, zbog kojega mora reagirati i policijaTo potvrđuju statistike Policijske uprave splitsko-dalmatinske u kojima je čitave prošle godine evidentirano 205 počinjenih kaznenih djela nasilničkog ponašanja u obitelji, a ove godine su policajci intervenirali već 275 puta zbog iste vrste kriminala. Istodobno, policija je zbog prekršaja unutar obitelji intervenirala 697 puta ove godine, odnosno 955 puta čitave prošle godine što donekle govori o zaoštravanju odnosa spram nasilnika, ali i sve većem broju recidivista, odnosno onih kojima prekršajna sankcija nije bila dovoljno uvjerljiva.
Četvrtina žrtava - muškarci
Trend golemog povećanja broja kaznenih u odnosu na trend opadanja broja prekršajnih djela treba gledati u svjetlu činjenice da policajci obično prvi obiteljski incident tretiraju kao manje zlo, no ponavljanje nasilja redovito završava s težom, kaznenom kvalifikacijom.
No u strukturi počinitelja i žrtava nešto se zanimljivo dade primijetiti - svaka četvrta žrtva obiteljskog nasilništva je muškog spola, ali počinitelji ostaju ’tradicionalno’ u pravilu muškarci.
Muškarci tuku i trijezni i pijani, no u trenutku dolaska policije na kućni prag ipak je kod njih 70 posto pronađen alkohol u krvi.
Golema većina muškaraca je u 'najboljim godinama', njih 75 posto je između 25 i 55 godina i u tome podatku, kažu nam policijski analitičari, treba zapravo tražiti odgovor na enigmu o velikoj zastupljenosti osoba muškog spola među žrtvama.
Naime, dječaci su prvo žrtve svojih očeva, a nakon toga upravo oni koji su čitavo djetinjstvo trpjeli batine ili bili svjedoci nasilništva, posežu za silom u razrješavanju obiteljskih razmirica.
Takvi dječaci postanu odrasli muškarci koji - pod utjecajem alkohola ili pak droge - tuku one iste očeve, ali i majku i braću.
Desetina narkomani
Ono što počne kao velika ljubav te se pretoči u zajednicu, nerijetko završi nasiljem, često potaknutim alkoholom i drogom, zbog kojega mora reagirati i policijaZabilježeno je naime kako desetak posto obiteljskih nasilnika, uglavnom maloljetnika i mlađih punoljetnih mladića, otpada na konzumente ilegalnih droga. Tako se spirala nasilja i prekomjernog pijenja nastavlja unedogled i značajno pridonosi općoj društvenoj patologiji koja, svjedoci smo, sve više buja.
- Analizirajući odnose u ovim obiteljima, zapažamo da su nasilju prethodili poremećeni odnosi - pojasnila nam je Željka Radošević, stručni savjetnik i analitičar u Uredu načelnika Policijske uprave splitsko-dalmatinske.
Isto tako, uočljiv je nedostatak komunikacije, osobito među bračnim parovima, česta alkoholiziranost, nezaposlenost uz koju se vežu i materijalne teškoće te psihičke bolesti. Naime, bilježimo porast počinitelja kaznenog djela nasilničkog ponašanja u obitelji sa psihičkim teškoćama, nažalost sve češće su to mladi ljudi, napominje Željka Radošević.
Novo zlo - malodobnici tuku svoje majke
Policijski analitičari, a s njima se slažu i socijalni radnici na terenu, ukazuju na porast broja maloljetne djece i mlađih punoljetnika koji su izrazito nasilni prema svojim majkama.
To je, kažu stručnjaci, rezultat naučenog stila ponašanja, po ugledu na dominantnog muškog roditelja tako da postaje princip: otac alkoholičar - sin ovisnik o drogama, često i sa psihičkim poremećajem.
Policija nije (sve)moćna
Malodušnost javnosti u odnosu na volju sustava da zaštiti žrtve obiteljskog nasilništva najčešće je usmjerena prema policiji, djelomice i stoga što su 'plavci' oni koje svatko može vidjeti i prigovarati im, za razliku od sudaca koji nisu 'obilježeni' uniformom.
No policija ima relativno uske ovlasti da pomogne žrtvi odmah. Policija može izreći samo tri vrste zaštitnih mjera: zabranu približavanja žrtvi, zabranu uznemiravanja i uhođenja žrtve te može nasilnika udaljiti iz stana.
Žene tuku rijetko
Žene kao nasilnice pojavljuju se u samo pet posto slučajeva, a njihove žrtve gotovo nikad nisu njihovi muževi ili partneri, najčešće su to njihova djeca, ali i roditelji. One posežu za silom i batinama redovito pod utjecajem alkohola, a nerijetko je riječ o psihički poremećenim osobama.