Hrvati piju više od Rusa

Psihijatri ističu da je više od 30 posto adolescenata imalo epizode teškog opijanja, a 3,7 posto ih svaki dan konzumira alkoholna pića

ZAGREB - Prema podacima Europske komisije, čak 55 milijuna građana EU pije u “štetnim količinama”, što je više od 40 grama čistog alkohola na dan ili četiri pića za muškarce i dva puta manje za žene. Zbog takvog konzumiranja alkohola u EU umire oko 200.000 ljudi godišnje. Time alkohol nakon kozumiranja cigareta i problema s krvnim tlakom zapravo postaje najčešći razlog prerane smrti ili bolesti u EU. Zato je Europska komisija upozorila da je krajnje vrijeme za veću kampanju, pogotovo što sve više maloljetnika konzumira alkohol. Pišu: Goranka Jureško, Suzana Ciboci, Augustin Palokaj

U Hrvatskoj se godišnje pije gotovo 13 litara čistog alkohola, i to bez alkohola iz kućne radinosti, što nas po potrošnji alkoholnih pića svrstava u sam vrh europskih zemalja. To je razlog što je alkohol na vrhu razloga hospitalizacija u Hrvatskoj koja ima oko 250.000 alkoholičara i još toliko onih koji su na putu da to postanu. Prema nekim proračunima, kod nas se bilježi oko 8000 novih alkoholičara na godinu. Psihijatri ističu da je više od 30 posto adolescenata imalo epizode teškog opijanja, a 3,7 posto ih svakodnevno konzumira alkoholna pića.

Podaci Svjetske zdravstvene organizacije govore da je alkohol krivac za oko pet posto smrti mladih u dobi od 19 do 25 godina. Alkoholni proizvodi odgovorni su za oko devet posto svih bolesti koje su javljaju u Europi, a šteta od konzumiranja alkohola osobito je visoka u zemljama istočne Europe, a odgovorna je i za smanjenje očekivanog trajanja života u od 40 do 60 posto svih smrti u Europi. Ekonomisti ističu i drugo lice alkohola i procjenjuju da stoji društvo između dva i pet posto bruto nacionalnog dohotka, odnosno da se porezima na aklohol prikupi dvostruko manje novca od onog koji se potroši za njegove štete.

Velik je problem s kojim se suočavaju europske zemlje, pa i Hrvatska, rast broja djece koja konzumiraju alkohol. Djeca u Hrvatskoj alkohol počinju piti već sa 12 godina, više piju dječaci od djevojčica, a najomiljenije piće je pivo, vino, potom žestoka pića, pokazalo je istraživanje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) među hrvatskim učenicima 2002. godine.

U dobi od 11 godina tjedno je pijenje posve rijetko, no ipak 2 posto dječaka izjavljuje da tjedno ili i češće konzumira alkohol. U dobi od 13 godina od 5 do 8 posto dječaka i od 2 do 4 posto djevojčica izjavljuju da piju svaki tjedan. Svaki četvrti dječak barem jednom tjedno u dobi od 15 godina pije pivo, svaki peti pije vino i svaki osmi žestoko piće. Kod djevojčica tjedno ili češće 12 posto pije vino i/ili žestoka pića, a njih 7 posto pije pivo. U dobi od 15 godina više od jedne trećine ima ponovljeno iskustvo pijanstva.

Godine 2003. provedeno je i istraživanje European School Survey Project on Alcohol and other Drugs (ESPAD) u 35 zemalja, među kojima je bila i Hrvatska, a obuhvatilo je više od 100.000 učenika. U najviše zemalja, objašnjava prim. dr. Marina Kuzman, alkohol je barem jednom u životu pio gotovo svaki učenik do 16 godina. U Hrvatskoj je 40 ili više puta u životu pilo 38 posto dječaka i 16 posto djevojčica. U posljednjih mjesec dana u Hrvatskoj je deset ili više puta alkohol pilo 15 posto dječaka i 10 posto djevojčica što, kaže prim. Kuzman, Hrvatsku svrstava na vrlo visoko osmo mjesto od svih 35 zemalja. U Hrvatskoj je 12 posto dječaka i 5 posto djevojčica izjavilo da je u posljednjih mjesec dana bilo pijano tri ili više puta.

“Binge drinking” ili ekscesivno pijenje, odnosno konzumiranje pet ili više pića zaredom najizraženije je u Danskoj, Irskoj, Malti, Nizozemskoj, Norveškoj, Poljskoj, a najmanje je Cipru, Francuskoj, Grčkoj, Mađarskoj, Islandu, Rumunjskoj i Turskoj. U Hrvatskoj je 19 posto dječaka i 10 posto djevojčica pilo tri ili više puta u posljednjih mjesec dana pet pića zaredom.

Ono što zabrinjava, kaže prim. Kuzman, povećanje je učestalosti pijenja kod mladih. Istraživanje je pokazalo da je, unatoč zabrani prodaje alkoholnih pića mlađima od 18 godina, alkohol ipak dostupan. Tako je svaki četvrti učenik (25 posto) izjavio da je u dućanu za svoje potrebe kupio pivo, svaki sedmi (15 posto) vino, a svaki osmi (13 posto) žestoko piće.

Nepoželjni učinci alkohola među mladima u prvom su redu povezani s prometnim nesrećama pod utjecajem alkohola te delinkventnim ponašanjem i prekršajnim ili kriminalnim radnjama.

U Hrvatskoj godišnje u prometnim nesrećama pogine više od 600 osoba, od kojih oko 200 čine mladi vozači do 24. godine života, a četvrtina mladih vozača u trenutku nesreće je pod utjecajem alkohola.

• Odgovornost društva je u primjeni restriktivnih zakonskih odredbi i kontinuiranoj edukaciji. U odnosu na ostale europske zemlje, u skupini od petnaest godina prema udjelu djece koja tjedno piju najmanje jednom, Hrvatska se nalazi na 13. mjestu iza Engleske, Walesa, Nizozemske, Danske, Škotske, Njemačke, Slovenije, ali ispred Češke, Španjolske, Mađarske, Ukrajine i niza drugih zemalja sjeverne, ali i mediteranske Europe. Prema učestalosti opijanja dva ili više puta u životu, hrvatski se 15-godišnjaci nalaze na 24. mjestu. No, u mlađim dobnim skupinama hrvatski učenici su na 20. mjestu po učestalosti opijanja, navodi se u istraživanju.

Da treba uvesti restritivnije zakonske mjere slaže se i prim. dr. Darko Breitenfeld, bivši voditelj Odjela za alkoholizam u KB-u Sestara milosrdnica, a danas aktivan u udruzi Trijezni i zdravi život.

• Maloljetnici danas potpuno neometano kupuju i naručuju alkohol. Takvi sjedaju i za volan te često prouzroče prometne nesreće sa smrtnim posljedicama. Dvije trećine pojedinačnih utapanja događaju se u pijanom stanju - naglašava prim. Breitenfeld.

Potrošnja čistog alkohola po stanovniku

Hrvatska
12,66 l

BiH
8,62 l

Kanada        
8,26  l

Španjolska
12,25 l

Potrugal     
12,49 l

Mađarska
11,92 l

SAD            
8,51 l

Francuska
13,54 l

Irska           
14,45 l

Rusija         
10,58 l

http://www.jutarnji.hr/dogadjaji_dana/clanak/art-2006,10,28,poroci_alkohol,48268.jl