Homo sapiens pario se s neandertalcima
Najstariji ljudski kostur ikada pronađen u Kini govori da se H. sapiens možda pario s drugim vrstama ljudi. No, jesu li naši preci zaista igrali vruće igre sa svojim evolucijskim rođacima?
Kad se Homo sapiens prvi put pojavio u Africi, prije otprilike 150.000 godina, Zemljom su u tom trenutku hodale još najmanje dvije vrste ljudi: Homo erectus u istočnoj Aziji i neandertalci u Aziji i Europi.
Erik Trinkaus, antropolog sa Sveučilišta Washington u St. Louisu, stvorio je pravu pomutnju tvrdnjama da neke kosti pronađene u Kini imaju obilježja "međuvrsta" s tzv. arhaičnim ljudima, uključujući neandertalce.
Jedan od razloga kontroverzi leži u činjenici da sve donedavno nije bilo lako pratiti migracije modernog čovjeka iz Afrike, koje su počele prije otprilike 40.000 godina, zato jer je ostalo malo dobro očuvanih ostataka tih prvih kolonizatora.
Godine 2003. je tim pod vodstvom Trinkausa i Honga Šanga s pekinškog Instituta za kralježnjačku paleontologiju i paleoantropologiju, iskopao novi, djelomično očuvani kostur, čije su dijelove dvije godine ranije pronašli radnici u špilji Tjanjuen, 56 kilometara jugozapadno od Pekinga.
Znanstvenici su otkrili 34 kosti, uključujući dio donje vilice, lopatica, ruke, noge i prstiju, dok nije bilo lubanje.
Datiranjem radioaktivnim ugljikom jedne kosti noge otkrilo se da se radi o kostima starim oko 40.000 godina.
Iako ostatak kostura podsjeća na druge rane moderne ljude, istraživači tvrde da neke druge karakteristike, uključujući relativne veličine prednjih i stražnjih zuba te nekih osobina kostiju ruke i noge – više podsjećaju na kosti neandertalaca.
Te su "mješovite" odlike znanstvenike navele na zaključak da je kostur iz Tjanjuena dokaz da su se moderni ljudi čitavim putem iz Afrike na istok Azije parili s arhaičnijim hominidima.
"Novi kostur je značajno otkriće", kaže Chris Stringer, paleoantropolog iz londonskog Prirodoslovnog muzeja. "No, priznaje da nije "baš uvjeren da neobične karakteristike kostiju ukazuju na međusobno parenje.
I Katerina Harvati, antropologinja s Instituta Max Planck za evolucijsku antropologiju iz Leipziga, sumnja u takvu procjenu. "Oni su uspoređivali kostur iz Tjanjeuna s kostima ranih modernih ljudi pronađenih na Bliskom istoku, umjesto da su ih usporedili s, inače rijetkim, nalazima iz Afrike".
"Bez više fosila iz Afrike za komparaciju", rekla je, "nemoguće je znati koja je arhaična osobina kostura iz Tjanjuena posljedica parenja s drugim vrstama".