Hirošima - 62 godine posljedica atomskog uništenja
Rat je smrt, ne zaboraviti ratove iz prošlosti, pamtiti posljedice ljudske gluposti i raditi svim snagama da se to sve skupa ne ponavlja - znači stvarati sigurnu budućnost. Nikad ne zaboravite datum 6.kolovoza 1945.godine, dan kada je čovječanstvo otkrilo da samo sebe može uništiti. Toga je dana japanski grad Hirošimu uništila američka atomska bomba, a 80 tisuća ljudi je u nekoliko sekunda pretvorila u prah, dok je više od 220.000 osoba, ubijeno posljedicama ozračivanja. Generacije japanske djece rađana su bolesna, deformirana, umirala od leukemije i karcinoma.
Nikada više Hirošime, izgovoreno je od onda na bezbrojnim konferencijama, simpozijumima, summitima i drugim oblicima druženja svjetskih političara. No, ništa od parafraziranja i dogmatičarskih političkih izjava. Živimo na Planeti kao na bačvama punim nuklearnih bombi čije upaljače drže 2-3 čovjeka u svojim džepovima.
Zvona i danas, 6.kolovoza 2007.godine zvone u Hirošimi kao i svakog 6. kolovoza, kako bi se svijet sjetio da je tog ljetnog jutra 1945. godine američki zrakoplov bacio atomsku bombu nazvanu "Little Boy". Japan je nakon toga godinama bio pacifistička i anti-nuklearna zemlja. No, sada se i tamo sve više govori o prijetnji nuklearnog oružja. Najveću prijetnju predstavlja Sjeverna Koreja i njezini nuklearni program te se u američkim ali i japanskim konzervativnim krugovima sve više govori o tome da bi i Japan trebao razviti atomsko oružje kao mogući odgovor na prijetnju nuklearnog oružja iz "susjedstva".
Utrka u atomskome naoružavanju nije zaustavljena
Nakon 62 godine od spaljene Hirošime, nuklerano oružje "službeno" posjeduju SAD, Rusija, Kina, Francuska, Velika Britanija, Pakistan, Indija, Sjeverna Koreja. Za Izrael se već dugo smatra da posjeduje oko 200 nuklearnih glava. Iran je pod "sumnjom" da pod razvojem nuklearne energije u civilne svrhe gradi atomsku bombu. Međunarodna agencija za atomsku energiju nedavno je također spomenula da su interes za razvoj nuklearnog programa izrazili i Alžir, Egipat, Maroko i Tunis. Za još 32 zemlje smatra se kako posjeduju plutonij ili uran, potreban za izradu atomske bombe. Šest arapskih zemalja Perzijskog zaljeva su krajem 2006. izjavili kako u civilne namjeravaju zajednički razvijati nuklearni program.
Bolesna razmišljanja o upravljanju klimatskim promjenama
Vojni eksperti SAD i Rusije prije nekoliko godina poigrali su se "nuklearnog rata na kontroliranom području". Kompjuterskom su simuacijom oponašali učinak od 100 eksplozija od 15 kilotona, kakva je bila i atomska bomba bačena 1945. na Hirošimu. Simulacija je pokazala da bi od ozračenja nakon nuklearnog udara umrlo od 3 do 16 milijuna ljudi na "pogođenom cilju". Emisije oko 5 milijuna tona izazvale bi ogromne požare i vatrene oluje. Čestice čađi upijale bi sunčeve zrake, ostale visoko u atmosferi najmanje šest godina, pa bi atomski udar prouzročio dva puta veće zahlađenje koje bi potrajalo desetljećima. Po mišljenju sumanutih vojnih eksperata, ledeno bi doba bilo svojevrsna protuteža globalnom zatopljenju koje utiče na mijenjanje klime i količine padalina: smanjili bi prodor sunčevih zraka na Zemlju, pa bi se malo "ohladili" i tako zaustavili klimatske promjene i globalno zatopljenje.
- kolovoz 2007.