KONTRAPUNKT

Najgora Jabuka u pokvarenom mnoštvu

Articles / Kapitalistička globalizacija
Posted by mesaud Okt 10, 2011 - 08:32 PM

stiv smrads

prevela: Tamara Opačić

Tamna strana korporacije Apple: Nema ništa inovativno u precijenjenim računalima koja su osakaćena nekooperativnoštu, namjerno zatvorenim dizajnom, a proizvedena su pod tako nepodnošljivim uvjetima da radnike potiču na počinjenje samoubojstva - i to sve samo da bi ih potrošači mogli nositi u džepovima



"Mantranje o tome kako ne smijemo biti zli je čisto sranje."

Steve Jobs

"Na Wall Streetu je označen kraj jedne i početak druge ere", tvrdilo se u New York Timesu krajem svibnja ove godine. Iako se smatralo da se korporacija Apple u financijskom smislu nalazi na smrtnoj postelji baš kao i kasnih devedesetih, ona je postala najvrjednija tehnološka tvrtka u svijetu s ukupnom vrijednošću dionica u iznosu od 222,12 milijardi dolara. To je bio zapanjujući preokret za Apple, pogotovo ako se uzme u obzir da se sve to dogodio u desetljeću u kojem se američko gospodarstvo ne širi tako brzo kao proteklih godina. Pa kako je to moguće?

Bilo je lako za pretpostaviti kako će Times obrazložiti Appleov uspjeh. Times na svojoj internetskoj stanici hvali Apple kao "proročku tvrtku iz Silicijske doline...sa svojim poželjnim novotarijama, Apple je nešto za čime žude i investitori i potrošači". I doista, svibanjski članak o Appleovom vrtoglavom uspjehu počeli su citirati brojni rukovoditelji i izvršni direktori koji su bili jednoglasni oko stava da Apple rast isključivo duguje neiscrpnim inovacijama i napornom radu. Kako je jedan direktor rekao i sumirao stav ostalih: "Microsoft ovisi o zadržavanju statusa quo, dok je Apple u konstantnoj bitci da stvori nešto novo". Priča je bila jednostavna i stara koliko i slobodno tržište - Apple je do zadnjeg novčića živio svoj slogan "misli drugačije", naporno radio i podigao se do razine samodostatonosti. No je li Apple zaista uspio nadmašiti nemilosrdni Microsoft, ostavivši si u konkurenciji samo Exxon Mobile, isključivo zahvaljujući dobrim idejama i njegujući radnu etiku?

apple's slaves

Da bi se shvatilo zašto je Apple najednom uspio, potrebno je samo pogledati članak koji se nalazi ispod onog u kojem Times hvali poslovanje ove korporacije. U drugom članku se izvještava o samoubojstvima u pojedinim kineskim tvornicama s jeftinom radnom snagom koja je primjer radnih uvjeta kakvi su surova realnost u tim dijelovima svijeta. Tajvanski vlasnik tvornice, Foxconn, je izvođač radova za brojne tehnološke tvrtke: Sony, Nokiu, Dell, Hewlett Packard... i Apple. Times nije napravio poveznicu između ove dvije teme. Između tri zaslužna autora i veliki broj urednika, nitko u novini nije istaknuo da je tijekom Appleova uspona na burzi najmanje dvanaest radnika koji izrađuju njihove proizvode počinilo samoubojstvo.

Većina radnika se bacila s vrha visokog radničkog doma u kojem su prisiljeni živjeti tijekom ono nekoliko sati dnevnog odmora. Od kraja svibnja Foxconn se ovim problemom počeo baviti na dva jednako cinična načina. Kako bi spriječili samoubojstva, postavili su mreže oko zgrade, a zatim i počeli odbijati isplatu odštete obiteljima žrtva, tvrdeći da bi to radnike moglo samo još više poticati na počinjenje samoubojstava. Svi radnici koji su počinili samoubojstvo su bili stari između 18 i 24 godine. Kako je izvijestio Labor Notes, "ubojstva su bila rezultat dvanaestosatne smjene, otuđenje, budući da im je bilo zabranjeno da pričaju sa svojim kolegama, i rapidnog just-in-time model proizvodnje zbog kojeg su radnici u prosjeku svakih sedam sekundi u mobitele stavljali po jednu matičnu ploču, a sve to kako bi zadovoljili globalnu potražnju cijenjenih informatičkih novotarija".

Zadnjeg mjeseca svog života Ma je radio 286 sati, uključujući 112 prekovremenih sati, što je tri puta više od zakonom dozvoljenog limita. Za sve to, uključujući čak i prekovremene sate, Ma je dobio samo 1 dolar po satu

Prvo ovogodišnje samoubojstvo je u siječnju počinio devetnaestogodišnji Ma Xiangqian. Mladić je sedam noći u tjednu po jedanaest sati usred dima i prašine kovao plastiku i metal u elektroničke dijelove, izvijestio je Times. No postajalo je sve gore. Nakon što se porječkao sa supervizorom, Ma je posao čistač wc-a. Zadnjeg mjeseca svog života Ma je radio 286 sati "uključujući 112 prekovremenih sati, što je tri puta više od zakonom dozvoljenog limita. Za sve to, uključujući čak i prekovremene sate, Ma je dobio samo 1 dolar po satu". U Foxcanonnovoj tvornici, koja je Maa dovela do samoubojstva, radi još 400 000 radnika. Oni su udruženi u sindikat, no kako izvještava Labor Notes, to im ništa ne znači jer se na čelu sindikata nalazi tajnik Foxconna. Zbog međunarodnog bijesa koji je uslijedio nakon ove vijesti, Foxconn je bio primoran uvesti neka poboljšanja, ali teško je i zamisliti takve radne uvijete kada u obzir uzmemo Appleov profit. Appleov nagli uspjeh je, čini se, Steva Jobsa odmaknuo od stvarnosti. Nevjerojatno, ali upravo je on stao u obranu takvih radnih uvjete. "Odete na to mjesto i to je tvornica, ali, bože moj, oni tamo imaju restoran, i kino, i bolnicu, i bazene. Za tvornicu je prilično lijepo", izjavio je Jobs.

Dok su ovakvi očajni robovlasnički uvjeti dovoljan dokaz da se okalja čitava tvrtka, to još uvijek nije poanta ove priče. Na Microsoft i dalje možemo gledati kao na prljavu, monopolističu i "očuvanju statusa quo" posvećenu korporaciju, no ni Apple svako ne zaslužuje bolju reputaciju. To ne znači da Apple ne proizvodi odlične proizvode. U to sam se i sam uvjerio kada sam prije nekoliko godina dobio MacBook od svoje sestre. Danas gotovo svugdje oko sebe imam Appleov proizvod - bilo da je riječ o laptopu u mojoj torbi ili iPhoneu u mom džepu. Teško je reći zašto se Appleove strategije ne razlikuju puno od onih koje je provodio Microsoft devedesetih godina, kada je softverski gigant bio pod istragom, i kada je naposljetku i kažnjen od strane SAD-a i Europske unije zbog svoje monopolističke prakse.

iQuit

Ustvari, Apple je prvi kandidat za takvu vrstu istrage. Američko ministarstvo pravosuđa istražuje prijetnje koje je Apple uputio dvjema velikim izdavačkim kućama - kako navode izvješća, Apple je pokušao spriječiti izdavačke kuće, čija je glazba glavni konkurent Appelovim iTunesima, da sudjeluju u promociji pod okriljem Amazonea. S obzirom na stanje koje danas vlada u glazbenoj industriji, poprilično je zapanjujuće da bilo tko može zastrašiti velike izdavačke kuće. Ali kako iTunes trenutno polaže pravo na 70 posto prodaje digitalnih melodija, Apple je u mogućnosti raditi što god hoće. Na primjer: jeste li ikad probali koristiti mp3 player nekog drugog proizvođača u kombinaciji s iTunesom? Ustvari, prije nego što odgovorite na to pitanje, možete li navesti dva ili tri najbolja mp3 playera koja nije proizveo Apple?

To je zapravo bila misao vodilja koja se skriva iza uspjeha iTunesa: preuzeti dominaciju nad digitalnom melodijom koja se prodaje po 99 centi kako bi prodali milijune mp3 playera po 499 dolara. U slučaju da posjedujete player kojeg nije proizveo Apple, vjerojatno ste bolno svjesni činjenice da ga ne možete sinkronizirati s glazbenom kolekcijom koja se nalazi u vašem Macu. Jason Calacanis, kako stoji u predmetu protiv Applea, poziva čitatelje da zamisle ogorčenje koje bi uslijedilo kada bi Microsoft svoj player Zune učinio jedinim kompatibilnim sa sustavom Windowsa. A tu je i Appleov ekskluzivni ugovor s AT&T za iPhoneove mobilne usluge. Kako Calacanis kaže: "Appleov iPhone je revolucionaran proizvod koji je nadišao gotovo sve napretke 'krekiranja' nastale tijekom AT&T-ovog monopola sedamdesetih i osamdesetih. 'Razbili' smo Bellov telefon samo kako bi smo ga učinili kompatibilnim s iPhoneom. Telekomunikacijski izbor je nestao s Appleovim korisnicima".

U slučaju da posjedujete player kojeg nije proizveo Apple, vjerojatno ste bolno svjesni činjenice da ga ne možete sinkronizirati s glazbenom kolekcijom koja se nalazi u vašem Macu

Ridikulozni Appleov proces odobrenja aplikacija za iPhone je definicija monopola sam po sebi. Prema riječima same korporacije, aplikacije nije dopušteno koristiti na sistemu mobilnog operatera koji "duplicira funkcionalnost" softvera kojeg Apple također proizvodi. Pa u slučaju da se odlučite nadmetati s Appleom, budite svjesni da nećete imati pristup jednom od najvećih mobilnih platformi današnjice. Sve ovo dovelo je do fenomena znanog i kao "razbijanje zatvora" - tj. do upozorenja koje nastaje ukoliko na iPhoneu pokrenete neautorizirane aplikacije. Postoje bezbroj stvari koje bi uređaj jačine kakvu ima iPhone trebao moći pokrenuti da kreativna moć razvojnih programera u međuvremenu nije sputana. Umjesto da potiče kreativnost, Apple je učinio sve da svako novo ažuriranje softver učini neoperabilnim. Istovremeno, mnoge najbolje inovacije neovisnog razvoja iPhoneovih aplikacija su kooptirane, razrijeđene i sadržane u zadnjim verzijama Appleovog softvera. U srpnju, tijekom izmjene Zakona o zaštiti autorskih prava, Kongres je izuzeo "razbijanje zatvora" iz zakonskih restrikcija i u činio ga legalnim. Tek ostaje za vidjeti što će Apple sve učiniti nakon ove odluke.

Dakako, gotovo ništa od ovoga nije spomenuto u medijskog analizi Appleovog vrtoglavog uspjeha. Umjesto toga, cijelo vrijeme se spominje Steve Jobs, jedan od suosnivača Applea, ili se vraća u devedesete kada je ova korporacija umalo doživjela kolaps. Po svemu sudeći, Jobs nije iznova osmislio samo korporaciju, već i cijelu novu industriju: animirani film (Pixar), glazbenu prodaju (iTunes), audio opremu (iPod) i mobilni telefon (iPhone).

antiapple protest

3. travnja web stranice velikih medija nakratko su prestale izvještavati o povratku Tigera Woodsa golfu kako bi prikazali redove ljudi koji ispred Appleovih trgovina čekaju ne bi li kupili iPad. Predviđalo se kako će ovaj najnoviji uređaj iz Applea revolucionarizirati novine, a možda i čitavu izdavačku industriju. Bio sam zbunjen jer mi nije jasno zašto bi trebao željeti taj veliki iPhone preko kojega ne mogu telefonirati. Takva vrsta skepticizma prelila se i na internetske forume na kojima se nadugo i naširoko raspravljalo samo o tome koliku će kvalitetu Apple dodati iPadu, odnosno dodaje li je uopće budući da je dominantan na većini elektroničkih polja. Na primjer, audiofili su odavno oplakali iPod, koji je sada de facto standard na polju mp3 playera, zbog uloge koju je odigrao na polju promocije mp3 formata, a koji sa sobom nose lošu kvaliteti zvuka i zbog nemogućnosti reprodukcije formata veće kvalitete.

Ali ovakve debate nećete vidjeti niti čuti u niti jednom mainstream mediju. Prije nekoliko mjeseci, kada sam na aerodromu gledao dva sata program CNN-a, nisam čuo da su se igdje spomenuli BP, antiimigracijski zakoni koji su uvedeni u Arizoni ili pak ekonomija. Ali mreža je dva puta prikazala prilog u kojem je prezentirano kako će izgledati novi iPhone - iPhone 4.0, bit će, kako je najavljeno - tanji i posjedovat će više značajki". "Više značajki?" Koliko puta Seve Jobs može uvjeriti ljude da preplate telefon koji će za godinu dana biti zastario, jer će Apple za godinu dana dodati još neke "nove značajke", a u što su se već trebali uvjeriti kada je svjetlo dana ugledala orginalna verzija uređaja? Najočitiji primjer ove prevare je činjenica da je Steve Jobs u svom zadnjem govoru najavio da će multitasking, odnosno mogućnost pokretanja više aplikacija istodobno, biti dostupan s kupnjom iPhonea 4.0. Ovu najavu dočekao je gromoglasni pljesak. Ali ako se oduprete ovakvom valu oduševljenja, može vam postati jasno da je korporacija mogla prodati preko 34 milijuna iPhoneova, 20 milijuna iPodova i dva milijuna iPada prije nego li je uvela multitasking. To znači da je Apple širom svijeta prodao više od 56 milijuna uređaja koji, osim u ograničenim uvjetima, ne mogu obavljati više radnji istodobno.

CNN nikad ne spominje BP, antiimigracijske zakone koji su uvedeni u Arizoni ili pak ekonomije. Ali mreža redovito prikazuje prilog u kojem se prezentira kako će izgledati novi iPhone

Naravno, svaka rasprava o superirosnosti Appleovih proizvoda traje nekoliko minuta i eventualno se svede na sigurnost jer su Appleova računala i ostali proizvodi manje podložni zarazama virusa i ostalom digitalnom vandalizmu koji se razbuktao tijekom internetske ere. Ali zadnji izvještaji ukazuju na to da se to vjerojatno događa zbog toga što je Appleov tržišni udio manji nego li je onaj kompanija koje brinu o sigurnosti potrošača. U intervjuu koji je objavljen na CANET.net Marc Maiffret, slavni haker, znan i kao sigurnosni konzultant, bio je jasan: "Svaki puta kada je održano natjecanje u hakiranju, u roku od nekoliko sati netko bi pronašao novu ranjivost Appleovih proizvoda. Da su tu činjenicu uzeli zaozbiljno, ne bi tvrdili da su njihovi proizvodi sigurniji od Microsoftovih jer ustvari baš i nisu. Njihovo tržište je mnogo manje nego li Microsoftovo i to je jedini razlog zašto se u njihove sustave rjeđe provaljuje".

Istodobno dok izvještavaju o čarobnoj sposobnosti Jobsa da predvidi točno ono što potrošači žele, mediji su izignorirali činjenicu da su oni sami zapravo utjecali na Appleov rast

Drugim riječima, dok Apple tvrdi kako je njegov sustav siguran ne bi li preuzeo Microsoftove korisnike, ta laž će ostati istina onoliko dugo dok kreatori virusa ostanu ravnodušni. Teško je za pretpostaviti kada će se to promijeniti, ali dva su faktora kojima se cilja na Microsoftove potrošače: prvo, Microsoft je bio veći igrač u gradu, i drugo, naširoko je smatrano da su Microsoftovci kreteni čija je utrka za profitom bila veća od želje za razvitkom novih softvera. Apple bi se također trebao zabrinuti zbog oba faktora.

Istodobno dok izvještavaju o čarobnoj sposobnosti Steva Jobsa da predvidi točno ono što potrošači žele, mainstream mediji su izignorirali činjenicu da su oni sami, zahvaljujući besplatnom oglašavanju kojeg su ponudili za svaki novi proizvod ove kompanije, zapravo utjecali na Appleov rast. Kao rezultat toga Apple će neko vrijeme biti percipiran kao pionir računalne industrije, čak i tijekom njihova pokušaj da iščupaju svaki novčić iz našeg džepa kako bi održali vlastiti progres. Za razliku od mantre kojom nas hrane svaki dan - da konkurencija vodi razvitku inovativnosti, Appleova koljačka strategija se oslanja na usporavanje, gušenje i zatiranje bilo kakvog razvitka.

Čovječanstvo nije ušlo u novu eru zato što, kako to sugerira New York Times, "novi tehnološki proizvodi više ne stoje samo na vašem stolu nego i u vašoj ruci". Nema ništa inovativno u precijenjenim računalima koja su osakaćena nekooperativnošću, namjerno zatvorenim dizajnom, a proizvedena su pod tako nepodnošljivim uvjetima da radnike potiču na počinjenje samoubojstva - i to sve samo da bi ih potrošači mogli nositi u džepovima. Istinska revolucija bi trebala virtualno ropstvo učiniti dijelom prošlosti.


Izvor: h-alter [1]


This story comes from KONTRAPUNKT
  http://old.kontra-punkt.info/

The URL for this story is:
  http://old.kontra-punkt.info/modules.php?op=modload&name=News&file=article&sid=57939

Links in this article
  [1] http://www.h-alter.org/vijesti/ljudska-prava/najgora-jabuka-u-pokvarenom-mnosvu