Stotinak studenata koji su oko 11.30 sati krenuli sa platoa Filozofskog fakulteta, stigli su ispred zgrade Vlade Srbije i u minut do 12 počeli štrajk glađu.
Pedesetak njih je nešto pre 14 sati blokiralo saobraćaj u Nemanjinoj ulici ka Železničkoj stanici, ali je oko 16 sati saobraćaj normalizovan.
Student J.R. povređen je oko 14 sati, kada mu je preko stopala prešao "pežo" u Nemanjinoj ulici. Student je na automobilu razbio vetrobran, a Hitna pomoć odvezla ga je potom do bolnice.
Uzbuđenje među okupljenim studentima izazvalo je i privođenje Milana Milina, studenta Više elektrotehničke škole. On je priveden oko 15 časova zbog toga što je metalnim novcem gađao ljude koji su ulazili u zgradu Vlade Srbije.
Student se opirao hapšenju, ali je na kraju policija uspela da ga savlada. Deo studenata okružio je policijsko vozilo u kojem je bio Milin, zahtevajući da ga puste i tvrdeći da nije nikog pogodio. Za to vreme, saobraćaj u oba pravca u Nemanjinoj, u delu od Vlade do Železničke stanice, bio je blokiran.
Posle desetak minuta policijsko vozilo u kojem je bio Milin napustilo je Nemanjinu. Predveče su nam neki od studenata potvrdili vest da je Milin pušten i da je najavio i da će sutra doći na protest.
Kada je, kasno popodne, počela da pada i kiša, studenti su napravili veliki zaklon od najlona. Jedan deo najlona su pričvrstili na obližnje drveće, a drugi kraj su zakačili na zid zgrade Vlade. Da bi svima koji prolaze duž Nemanjine ulice bilo jasno šta se događa, akademci su postavili i veliko belo platno na kojem piše „Štrajk glađu studenata".
- Niko od predstavnika vlasti nije hteo da nas sasluša. Sada smo ispred njihovih vrata da vidimo da li imaju snage i koliko mogu da izdrže da gledaju studente koji štrajkuju glađu. Primorani smo na ovo jer novca za školarine nemamo - rekao je Marko Pavlović jedan od organizatora studentskog protesta.
Izvor: Blic
Piše: Dušan Milojević
Ekonomske alternative predstavljaju zaista poseban oblik borbe, možda upravo zato jer ih ljudi nekako najmanje očekuju u tom području. Razlog je što se neoliberalni kapitalizam čini toliko prevladavajućim da nam se ništa drugo ne čini realnim. No tijekom istraživanja za ovu knjigu i sam sam se ugodno iznenadio koliko nam se toga pruža na području, uvriježeno rečeno, ekonomije kako bismo poboljšali naš svijet. Što se tiče ekonomije i mogućnosti da ona služi i radi za ljude, a ne za malu skupinu na vrhu piramide moći, započet ćemo s konceptom kooperativa, kod nas poznatijih kao zadruge. Nakon toga ćemo predstaviti koncept fair trade ili poštene trgovine, eco-rata, LETS-a i na kraju mikrokreditiranja.