Petak, Jul 30, 2010 - 11:12 PM NT -   1856 Reads Pošalji ovaj tekst svome prijatelju i/ili prijateljici p

Pogled na Zagreb iz "marice"

vasravska_02_0001

Piše: Marina Kelava

Zajedno sa dvadesetak aktivista Zelene akcije i Prava na grad, policija je jučer uhitila i H-alterovu novinarku Marinu Kelava: S takvim kriminalnim sklonostima policija nije imala drugog izbora. Poslali su tri opremljena mrka momka koji su me podigli, jedan za svaku ruku i jedan za noge. Okrenutu leđima uguravaju me u maricu gdje me prihvaćaju dva druga kršna momka. Izleti mi „hvala" i kršni momak odgovara: „Molim".

vasravska_02_009

Mnogo volim pisati putopise, ali ovoga ljeta krajem srpnja još uvijek visim u Zagrebu. Zagreb ove godine nije zaglibio u sezoni kiselih krastavaca jer se gradska uprava načinom upravljanja približila više zemljama Trećeg svijeta nego Europskoj uniji o kojoj se toliko priča, pa se bar novinari imaju čime zabavljati. Dakle, da bih tražila afričke scenarije u malom ne moram potegnuti do Afrike. Kako je jednom netko pametan rekao, onaj tko zna pisati, napisat će putopis o vlastitoj sobi i svi će ga željeti pročitati. Nisam baš toliko napredna, ali umjesto vožnje recimo rikšom po Indiji kao novost ovoga ljeta izabirem vožnju u policijskoj marici, a umjesto Bombaya obići ću Prvu policijsku postaju u Zagrebu.

Vozač naglo koči pa smo letjeli maricom, ali inače stižemo u jednom komadu do Prve policijske postaje na Zrinjevcu

U ovoj zemlji možete uništiti banku, na primjer, i nećete se voziti u marici, možete poslati bagere da kopaju pješačku zonu i nećete završiti u Prvoj policijskoj, možete ne provoditi odluke Gradske skupštine i nećete biti poslani sucu za prekršaje, možete istući ženu i velika je vjerojatnost da ćete se lako izvući, možete... Dakle, kako da napišem svoj putopis u ovakvoj maloj zemlji velikih sloboda?

Potrebna predradnja uključivala je da sjednem na pločnik u pješačkoj zoni zajedno s nekolicinom drugih građana koji su imali prijavljeno javno okupljanje u navedenoj ulici 29. srpnja 2010. godine u 12 sati. S takvim kriminalnim sklonostima policija nije imala drugog izbora. Poslali su tri opremljena mrka momka koja su me podigla, jedan za svaku ruku i jedan za noge. Okrenutu leđima uguravaju me u maricu gdje me prihvaćaju dva druga kršna momka. Izleti mi „hvala" i kršni momak odgovara „molim".

Tako su ukrcali nas jedanaest u jednu maricu. Zovem urednika i obavještavam ga je propustio akciju. Ima problema s biciklom, kaže. U ruci mi je još uvijek fotoaparat pa škljocam kako u maricu uvlače Svena. Vozač naglo koči pa smo letjeli maricom, ali inače stižemo u jednom komadu do Prve policijske postaje na Zrinjevcu.

vasravska_02_0000 

Prostorija u kojoj smo smješteni slijedećih šest sati ima redove spojenih drvenih stolica na preklapanje i nekoliko rasparenih ormara. Namještaj datira iz vremena negdje prije mog rođenja, ocjenjujem po stilu. Na jednom ormaru prvo je neki davni posjetitelj nalijepio naljepnicu neke slovenske avio-kompanije, a potom neki drugi uhićenih ispisao preko nje crnim flomasterom „Gay". Na povišenom dijelu stoji stol i govornica, hrvatski grb i nekoliko nalijepljenih sličica Gospe Sinjske.

„Zeznut ćete nam statistiku za ovu godinu. Samo smo onaj put kad su dolazili Englezi igrat utakmicu u Zagrebu imali povećan broj upotrebe tjelesne sile", žali se policajac koji nam uzima podatke.  On sjedi na postolju, a mi poput djece u školi. Kroz prozor gledamo park na Zrinjevcu, majke šeću s kolicima ne razmišljajući kako će svijet izgledati kad njihova djeca odrastu, susjedi šeću pse između parkiranih policijskih automobila.

Uopće se ne čudim što kriminalistica J. koja me ispituje o mojim kriminalnim radnjama kaže: „Ja se tebe sjećam iz škole u Bjelovaru."

Uopće se ne čudim što kriminalistica J. koja me ispituje o mojim kriminalnim radnjama kaže: „Ja se tebe sjećam iz škole u Bjelovaru."

Gimnazija Bjelovar je u vrijeme kad sam ju pohađala bila vrlo staromodna poštovana ustanova. Djeci se njome prijetilo u osnovnoj školi. Još uvijek se smatralo da trebamo znati nazive svih biljaka na latinskome napamet, da je povijest učiteljica života, upotreba fraza u školskoj zadaćnici zaslužuje skoro pa prekršajnu prijavu, a markiranje blisko kriminalu najvišeg ranga.

Ipak, 29. srpnja smo se nas dvije, obje produkt obrazovne ustanove u kojoj se nije markiralo, našle na suprotnoj strani stola u Prvoj policijskoj postaji. Za moja zlodjela dakle, nemojte kriviti školu.

Bjelovar me slijedi kuda god odem, pokušavam pobjeći od njega, ali mi ne uspijeva. Čak ni u policijskoj postaji. Kad sam jednom pozvonila na vrata hrvatskog konzulata u Istanbulu otvorio mi je momak i rekao: „Ja se tebe sjećam iz škole iz Bjelovara". U Vladu ni ne pokušavam ući, barem dok su tamo Adlešićka „ja se nje sjećam iz Prve osnovne", BajsJandrokovićPopijač.

vasravska_02_014

Kasnije su mi izdali zabranu prilaženja Varšavskoj ulici i dijelu Gundulićeve od Ilice do Masarykove na rok od osam dana. Uzdahnuvši nanovo zrak slobode prepustila sam se čitanju tiska i saznala da su zabranu prilaska izrekli ovih dana i tajnom agentu iz Bjelovara koji je istukao ženu, 50 metara od stana.

Razmišljam si da li sam ja i ostali prosvjednici istukli Varšavsku? Ili to čine bageri?

vasravska_02_010 

Uhićena sam zbog sumnji u kršenje Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira po dva članka, član 23. o neudaljavanju iz skupine koju je ovlaštena službena ili ovlaštena vojna osoba pozvala da se raziđe, te članka 13. u svezi s člankom 23. koji kaže da se odnosi na onoga „tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir."

„Ne date nam da idemo na godišnji", zafrkavaju se policajci. Istina, prosvjednici iz Varšavske nisu otišli na godišnji odmor, najveći san svakog Hrvata, kao što se većina medija udružila da servira javnosti

Nekoliko kamera snimalo je cijeli događaj te se lako može provjeriti da smo i ja ostali uhićeni sjedili i šutili kao ribe.

Kazna za kršenje oba navedena članka je od 50-200 DEM, čita mi iz Zakona kriminalistica iz Gimnazije Bjelovar. Malo sam se iznenadila što naš zakon određuje kaznu u nepostojećoj valuti, njemačkoj marki, ali barem ne kasne samo ormari u Prvoj policijskoj za svojim vremenom.

Ostaje mi nejasno na temelju kojeg prekršaja nas je ovlaštena osoba zvala da se raziđemo.

Zadržavaju nas do sedam navečer bez nekog posebnog razloga. Svima su ispunjeni zapisnici i zabrane prilaska Varšavskoj nekoliko sati ranije. Odvjetnici su došli, branili smo se šutnjom, sve je popisano i zapisano. Na Prekršajni sud nismo odvedeni. Doći će nam poziv na kućnu adresu. Pitam policajca kada bi to moglo biti. Ne zna. Kaže svi su na godišnjem, a moraju još riješiti onih 150 uhićenih od prošli put.

„Ne date nam da idemo na godišnji", zafrkavaju se policajci. Istina, prosvjednici iz Varšavske nisu otišli na godišnji odmor, najveći san svakog Hrvata, kao što se većina medija udružila da servira javnosti. Gradonačelnik je pak čini se, negdje otišao točati noge, jer nije sproveo u djelo odluke Gradske skupštine od 20. srpnja, radovi na radovi na iskopavanju velike rupe u pješačkoj zoni su nastavljeni iako čak ni imovinsko-pravni odnosi nisu riješeni i nije poznato hoće li se ikad ta rupa spojiti s garažom.

Policija pak, neometano stvara presedan, uhićuje mirne prosvjednike na prijavljenom javnom okupljanju, što više ni medije ne uzrujava baš previše. Propisuje im zabrane slobodnog kretanja gradom. Čitam da su u Burundiju uhitili nekog našeg sugrađanina jer je fotografirao katedralu. Mene su uhitili jer sam sjedila u pješačkoj zoni. Put od Zagreba do Burundija je kraći nego što sugerira zemljopis.

Izvor: H-Alter 



 
Ups! Zao nam je, ali samo registrovane korisnice/i mogu da objavljuju komentare, klikni ovde da se uloguješ ili registruješ

lgbt

Piše: Dušan Milojević

Dok je u Njujorku prošle nedelje ratifikovan zakon o istopolnim brakovima, što je prosl…

Mišel Fuko

Malo prije svoje smrti, Michel Foucault je pristao bez ustezanja govoriti dvojici američkih novinara. O borbi homoseksualaca, o sadomazohističkoj praksi, a prije svega o prijateljst…

drugaciji_svijet_je_moguc
ČETVRTI SVJETSKI RAT
Dražen Šimleša


Ekonomske alternative predstavljaju zaista poseban oblik borbe, možda upravo zato jer ih ljudi nekako najmanje očekuju u tom području. Razlog je što se neoliberalni kapitalizam čini toliko prevladavajućim da nam se ništa drugo ne čini realnim. No tijekom istraživanja za ovu knjigu i sam sam se ugodno iznenadio koliko nam se toga pruža na području, uvriježeno rečeno, ekonomije kako bismo poboljšali naš svijet. Što se tiče ekonomije i mogućnosti da ona služi i radi za ljude, a ne za malu skupinu na vrhu piramide moći, započet ćemo s konceptom kooperativa, kod nas poznatijih kao zadruge. Nakon toga ćemo predstaviti koncept fair trade ili poštene trgovine, eco-rata, LETS-a i na kraju mikrokreditiranja.



BILBORD novoZnate li šta je Kodeks Alimentarius? novoNoam Chomsky o najavi priznanja palestinske države: Upozorenje prije 'tsunamija' u Izraelu novoDnevnik ugostiteljskog radnika anarhista novoSvedoci brutalnog obračuna, Atina 29. 6. 2011. novoS naksalitima kroz prašumu, 6. deo novoAmy Winehouse, SIIIING!!! novoZG Pride 2011 combo novoVesti sa grčkih ulica novoS naksalitima kroz prašumu, 5. deo novoIstina - pismo srednjoškolke iz Fukušime



KontraTV / Submedia
SUBMEDIA | Puck shit up!
Ove nedelje:
1. 100 Seditions!
2. Riot in my Town
3. Nuck Block
4. Chilean Urban Eco-Defense
5. For the Lulz
6. Anti-G20 Comrades
Submedia | Puck shit up!
KontraTV / Aktuelno
Dok nas dug ne rastavi: Kofinas UŽIVO iz pobunjene Atine
Grčka vlada je glasala za novu rundu mera štednje, ne bi li obezbedila finansijsku injekciju od strane EU koja bi trabalo da spreči državni bankrot. Ali gnevni demonstranti su nasilno reagovali na takav ishod glasanja, i neposredno ispred parlamenta vode se žestoke bitke između policije i demonstranata. Prizori iz centra Atine podsećaju na ratište, dok u oblacima suzavca promiču figure sukobljenih strana. Stotine hiljada ljudi širom zemlje su stupili u dvodnevni štrajk protiv mera štednje. Oni kažu da je novo ogromno zaduživanje sa katastrofalnim kamatnim stopama taktika čije posledice su već iskusili i da neće ponovo nasesti na istu priču. O tome šta ta odluka grčkog parlamenta znači za Grčku i EU, za RT govori finansijski novinar (koji očigledno ima poteškoća da razlikuje anarhiste i provokatore) Demetri Kofinas.
Dok nas dug ne rastavi: Kofinas UŽIVO iz pobunjene Atine
KontraTV / Film
Stranac u šumi
Prvi kontakt u Amazonu: brazilska plemena govore o svojim iskustvima prvog kontakta sa belcima i opasnostima koje su potom usledile.
Stranac u šumi
KontraTV / Aktivizam
Španska revolucija
Španija je 15. maja pokrenula evropsku revoluciju. To što vlada potpuno medijsko pomračenje ne znači da španija ne sija nadom za bolje sutra! Širite zarazu!
Španska revolucija (Muse)
KontraTV / Aktuelno
Thom Hartmann: Druga nuklearka u Japanu... još opasnija od Fukušime?
Kevin Kamps iz Beyond Nuclear, poznat kao ekspert za pitanja nuklearnog otpada, govori o drugoj havarisanoj nuklearki u Japanu kojoj preti topljenje jezgra reaktora, kao i o konstantnim emisijama radioaktivnih čestica iz nuklearnih elektrana u SAD.

Oko 300 milja jugozapadno od Fukušime nalazi se nuklearni reaktor Mondžu - prototip brzog (fast-breeder) reaktora koji je do vrha napunjenn plutonijumom, najsmrtonosnijim elementom na planeti Zemlji. Prošle godine, nekakav uređaj koji je težak tri tone, pao je na Mondžu reaktor i blokira pristup gorivnim šipkama u jezgru reaktora. Uprkos nekoliko pokušaja, stvari još uvek nisu pod kontrolom. Naredne nedelje ponovo će pokušati da uklone iz reaktora taj objekat težak tri tone, ali kritičari upozoravaju da je ta procedura izuzetno opasna i mogla bi da izazove eksploziju gorivnih šipki. Jedan zloslutni znak koliko je opasna situacija je to što je glavni menadžer elektrane nedavno izvršio samoubistvo. Oštećena NE Mondžu je nuklearna bomba koja svakog časa može da eksplodira što bi zbrisalo grad Kjoto koji se nalazi na svega 60 milja daleko od fabrike, sa populacijom od milion ljudi. A najveći grad u Japanu, Tokio, nalazi se na mestu koje je niz vetar u odnosu na havarisanu NE Mondžu.
Pa, šta sve to znači i šta ima novo u vezi sa ugroženim NE u Sjedinjenim Državama, u Nebraski?
Thom Hartmann: Druga nuklearka u Japanu... još opasnija od Fukušime?
KontraTV / Aktuelno
Thom Hartmann: Nuklearna energija - Umalo da ostanemo bez Nebraske
Nakon nuklearne katastrofe u Fukušimi, mnogi ljudi su se pitali koji šta je kog đavola trebalo Japancima da prave nuklearnu elektranu na obali koja je pod stalnim udarima zemljotresa i cunamija. To je kao da su hteli da im se ovo desi - ko bi mogao da bude tako glup? Svakako, u Sjedinjenim Državama se smatra da su Amerikanci mnogo pažljiviji i da više vode računa o tome gde će sagraditi svoje nuklearne elektrane. E pa... nije tako.
NE Fort Calhoun koja se nalazi nadomak Omahe, Nebraska, potpuno je opkoljena vodom. Ali izgleda da to tako ide kada napravite NE posred plavne doline koja se prostire pored Misurija. Voda se zaustavla na nivou koji je pola metra IZNAD ravni na kojoj se nalazi elektrana - i jedina stvar koja sprečava da voda poplavi NE Fort Calhoun, baš kao što je to bio slučaj u Fukušimi, je gumeni zid visine dva metra koji je podignut oko elektrane. Ali nije to jedina ugrožena nuklearka. Nizvodno niz Misuri, na jugoistoku Nebraske, nalazi se NE Cooper koju takođe ugrožava poplava.
Thom Hartmann: Nuklearna energija - Umalo da ostanemo bez Nebraske
KontraTV / Aktivizam
People's Revolution at the Dam square
Prvomajske demonstracije širom Evrope i pokret 15 maja (M15) u Španiji su nagovestile novi trend. Ljudi počinju da reaguju, da izlaze na ulice i zauzimaju trgove širom Evrope. Španski pokret "Democracia Real" koji je nastao 15. maja izazvao je nastanak pokreta "Alithini Dimokratia" u Grčkoj deset dana kasnije. Kada se i u Holandiji pojavio sličan pokret, "Echte Democracie", od početka je koncipiran kao deo opštijeg jačanja evropske "Prave demoktarije". Ljudi su na ulicama, reaguju, diskutuju o situciji i odlučuju o svojoj budućnosti na pravi demokratski način. Oni istupaju protiv situacije u kojoj će "drugi oglučivati o njihovoj budućnosti bez njih".

Mi vas očekujemo!
Prava demokratija - otvorena skupština Groningena
http://realdemocracygroningen.wordpress.com
Echte Democracie - narodna revolucija u Holandiji
KontraTV / Aktuelno
Okeani pred izumiranjem
Novi izveštaj pomorskih naučnika kaže da postoji ozbiljna pretnja opstanku tri četvrtine svetskih koralnih grebena. To će imati ogromne posledice po raznovsnost morskog života u okeanima, a može čak biti i okidač novog ciklusa masovnog izumranja.
Okeanima preti izumiranje
 






[ Traži ]