Cetvrtak, Februar 11, 2010 - 04:32 PM NT -   1551 Reads Pošalji ovaj tekst svome prijatelju i/ili prijateljici p

Čišćenje ulica

prosvjed varšavska

Piše: Hrvoje Jurić

Konotacije koje ima pojam čišćenja, kada se tiče ljudi, dobro su nam poznate. I uvijek su zastrašujuće. Stoga s razlogom treba strepiti da će se čišćenje ulica nastaviti i nakon što ovaj snijeg postane lanjski snijeg. Kao što treba vjerovati da će i dalje biti dovoljno onih kod kojih nada, ponos i hrabrost nadvladavaju strepnju.

Nakon višegodišnjih aktivnosti usmjerenih na spašavanje Cvjetnog trga i centra Zagreba od brutalne invazije krupnoga kapitala koji ima bezrezervnu podršku gradske i državne političke elite, 22. siječnja 2010. aktivisti Prava na grad i Zelene akcije, uz podršku građana, spriječili su početak izgradnje ulazne rampe za garažu HOTO-centra u Varšavskoj ulici, čime bi se ušlo u posljednju fazu devastacije centra grada. Nakon toga, Pravo na grad Zelena akcija postavili su u Varšavskoj ulici kontejnere u kojima su i njihovi aktivisti i deseci građana-dobrovoljaca danonoćno dežurali, čuvajući prostor od teške mehanizacije koja se spremala da najprije ukloni kontejnere i ljude, a zatim raskopa Varšavsku ulicu koja je i stvarna i simbolična brana završnoj ofenzivi HOTO-grupe. Pročelniku gradskog ureda za graditeljstvo, Davoru Jelaviću, odmah je sve bilo jasno. On je prosvjednike u Varšavskoj usporedio sa četnicima, jer da su postavili barikade i pokrenuli balvan-revoluciju. U međuvremenu je, za 10. veljače 2010. u 18 sati, najavljen javni prosvjed u Varšavskoj ulici. U srijedu, 10. veljače, gradonačelnik Milan Bandić, osvjedočeni prijatelj Tome Horvatinčića, daje izjavu u kojoj ponovno kaže da je Horvatinčićev projekt Cvjetni od javnog interesa za grad Zagreb, te da on ne može pomoći onima koji žele živjeti u srednjem vijeku i skrnaviti poduzetnički duh grada. Također kaže da je Grad, po pitanju kontejnera u Varšavskoj ulici, učinio sve, a za daljnje korake treba pitati policiju.

Gotovo da više ne treba ni napominjati kako se ovdje radi o apsolutnoj koliziji privatnog i javnog interesa, i to po HOTO-principu:što je moje - to je samo moje, a što je zajedničko - to je opet moje. Štoviše, car je potpuno gol: ne radi Horvatinčić za Zagreb, kako se to želi prikazati, nego Grad Zagreb radi za Horvatinčića

Mirni, nenasilni prosvjed protiv krađe Varšavske, održan je u srijedu, 10. veljače, između 18 i 20 sati. Na njemu se okupilo nekoliko tisuća ljudi koji su time dali  podršku ranije artikuliranim stavovima i zahtjevima, kao i stavovima i zahtjevima izrečenima od strane petnaestak govornika na skupu. Pokretnom skulpturom trojanskoga konja, koja je ušla u Varšavsku tokom protesta, htjelo se ukazati na činjenicu da bi HOTO-ov i Bandićev projekt bio poguban za Zagreb kao što je i mitološki trojanski konj bio poguban za Troju. Te večeri, u 22.20 sati u HTV-ovoj emisiji Otvoreno Hloverka Novak-Srzić ugošćuje Tomu Horvatinčića, nudeći mu priliku da u četiri oka - bez suprotne strane - a u oči cjelokupne javnosti, još jednom pusti svoju gustu maglu. Nakon protesta i Horvatinčićeva spektakularnog ukazanja, u noći sa srijede na četvrtak, točnije oko 3 sata ujutro - u Varšavsku je ušla interventna policija. Baš kako je Bandić implicitno najavio. U operaciji koja je trajala oko dva i pol sata uhićeno je dvadesetak aktivista, uklonjeni su kontejneri, a skulptura trojanskoga konja je uništena. Time je epizoda fizičkoga čuvanja Varšavske ulice završena, no na odjavnoj špici treba stajati: to be continued...

To je sažeta kronologija događanja oko Cvjetnog trga i Varšavske ulice. Ali i više od toga: opisani događaji čine potpuno jasnom strukturu koja stoji iza projekta Cvjetni ioperacije Varšavska.

Gotovo da više ne treba ni napominjati kako se ovdje radi o apsolutnoj koliziji privatnog i javnog interesa, i to po HOTO-principu: što je moje - to je samo moje, a što je zajedničko - to je opet moje. Javni interes - o kojem govori Bandić kada tumači perverzne snošaje između gradskih institucija i jedne privatne kompanije - više se ni na koji način ne može dokazati. Štoviše, car je potpuno gol: ne radi Horvatinčić za Zagreb, kako se to želi prikazati, nego Grad Zagreb radi za Horvatinčića.

Istinski javni interes treba, pak, očitavati iz one javnosti koja se oglasila preko stotina aktivista, preko tisuća prosvjednika, preko desetaka tisuća potpisnika peticije protiv devastacije centra grada. Eventualni podržavatelji HOTO-BANDIĆ-grupe, koje se svako malo spominje u smušenim izjavama glavnih aktera ovog ekonomsko-političkog trilera, trebaju biti percipirani kao šutljiva javnost koja stoga i nije javnost. U najmanju ruku, Horvatinčić i Bandić ne mogu reprezentirati tu fantomsku pro-kapitalističku javnost.

 

Svi mi koji živimo u ovom gradu, šećemo njegovim ulicama, uplaćujemo novac u njegovu kasu - trebali bismo, smatra se, biti upregnuti u Horvatinčićeva i Bandićeva kola. Parola Idemo delatiodnosi se zapravo na nas koji smo poput konja upregnuti u kola partikularnih interesa, ekonomskih i političkih, a ne na njih koji nam pune uši time da rade kao konji za opće dobro. Konjski rad Bandića i Horvatinčića rad je trojanskih konja. Ali lukavost tog trojanskog konja je raskrinkana. Sada se radi samo još o goloj moći: moći kapitalista, moći političke oligarhije i moći policije. A parola sa jednog zagrebačkog zida je danas, 11. veljače 2010., jasnija nego ikada:Politika i policija su sluge tajkuna.

Ali ne radi se samo o sprezi kapitala i politike. Taj nemoralni par voli ménage à trois. A treći partner su - mediji. Nakon što je slučaj Cvjetni/Varšavska potpuno razgolitio odnose kapitalista i političara, tj. ponudio savršenu ilustraciju zloćudne sprege kapitala i politike, skidanje plahte pod kojima su se njih dvoje šuškali otkrilo je da je tu još netko.

Medijski angažman u korist Horvatinčićeva projekta imao je svih ovih godina, a pogotovo zadnjih tjedana, savršen tajming, u čemu su se posebno istaknuli EPH-ovi mediji. Osnovno štivo za sve istraživače fenomena HOTO jest Playboyev intervju s Tomom Horvatinčićem iz 2008. godine. Ali ta elitistička tiskovina ne bi mnogo pomogla promociji (bez)ličnosti i (ne)djela Tome Horvatinčića da permanentnu podršku nisu pružali mnogo čitaniji Jutarnji list i Globus, s vrijednim pregaocima poput Željka Žutelije i Denisa Kuljiša. Međutim, radi se o privatnim medijima od kojih se i može očekivati ulazak u alijansu s privatnim poduzetnicima. Što je, pak, s javnim medijima? Jesu li oni samo objektivno pratili događanja oko Cvjetnog i Varšavske ili su skrbili oko odmjerene prezentacije ovih događanja, prezentacije koja bi bila odmjerena, odnosno primjerena krupnim interesima.

Lukavost tog trojanskog konja je raskrinkana. Sada se radi samo još o goloj moći: moći kapitalista, moći političke oligarhije i moći policije. A parola sa jednog zagrebačkog zida je danas, 11. veljače 2010., jasnija nego ikada: Politika i policija su sluge tajkuna.

Kao što su javne institucije stavljene u službu privatnih interesa, tako je i javna televizija stavljena u njihovu službu. Ako je preslab dokaz za angažiranost HTV-a na strani Horvatinčića i Bandića činjenica da je jedna javna manifestacija koja je okupila više tisuća ljudi u vijestima HTV-a rangirana ispod saborskih čarki, crkvenih obljetnica i raspoloživih količina soli za posipanje prometnica (a slično se događalo i sa prethodnim akcijama Prava na grad Zelene akcije), onda jedna od udarnih emisija HTV-a, emitirana 10. veljače navečer, govori nešto više. Savršen tajming, doista: između masovnog građanskog protesta i intervencije policije, Tomo Horvatinčić apelira na uklanjanje građana.

Hloverka Novak-Srzić, hineći naivnost, suočava tobože Horvatinčića s neugodnim istinama o građanskom otporu. Najavljuje ga kao trenutnonajnepopularnijeg Zagrepčanina. Ali očigledno je da je na HTV-u Horvatinčić najpopularniji Zagrepčanin, jer pored nekoliko tisuća Zagrepčana koji su organizirano, zajedničkim snagama artikulirali i iskazali svoj stav ohotovanju - HTV smatra da se o tome treba očitovati baš Horvatinčić.  

Nakon 90 sekundi poklonjenih građanskom protestu u Dnevnikovoj rubriciZanimljivosti, Horvatinčić dobiva 18 i pol minuta u HTV-ovoj emisiji koju se smatra izuzetno važnom, a koju se ovom prilikom može preimenovati u Bolesno. Bolesnost, koja je prožimala cjelokupni kontekst i dragocjene minute Poluotvorenog (iliZatvorenog), garnirana je završnim igrokazom u kojemu se Tomo uz Hloverkinu asistenciju prikazuje kao običan, ali izuzetno vrijedan obiteljski čovjek. Kao čovjek koji - jer je to popularno - radi kao konj.  

Hloverka (navirujući na Tomine kožne čizme dokoljenke): Samo da Vas pitam gdje ste kupili čizme...

Tomo (dok kamera zumira njegove čizme): Gledajte, uhvatili ste me...

Hloverka (šaljivo): To su tajkunske čizme...

Tomo: To nisu tajkunske čizme... Gledajte, uhvatili ste me na čišćenju snijega, ja živim u Samoboru, s traktora smo došli ovdje i vraćamo se na čišćenje snijega...

Hloverka: Dobro, lijepo je što ste bili gost u Otvorenom...

Dobro je i lijepo je, smatra Hloverka, da se Tomo nakon emisije vratio na svoje imanje kako bi čistio snijeg. Ali - sada je očigledno - u isto su se vrijeme teška mehanizacija i policija spremali da krenu počistiti Varšavsku. Slučajna podudarnost - reći će zasigurno djelatnici HOTO-grupe, Grada Zagreba, EPH-a i HTV-a. Bolesno slučajna. Ali ne smije se propustiti uočiti kako naredbu za pokretanje bagera koji čiste od snijega imanje u okolici Samobora i bagera koji čiste Varšavsku ulicu izdaje ista osoba. Konotacije koje ima pojam čišćenja, kada se tiče ljudi, dobro su nam poznate. I uvijek su zastrašujuće. Stoga s razlogom treba strepiti da će se čišćenje ulica nastaviti i nakon što ovaj snijeg postane lanjski snijeg. Kao što treba vjerovati da će i dalje biti dovoljno onih kod kojih nada, ponos i hrabrost nadvladavaju strepnju.

Izvor: H-alter 



 
Ups! Zao nam je, ali samo registrovane korisnice/i mogu da objavljuju komentare, klikni ovde da se uloguješ ili registruješ

lgbt

Piše: Dušan Milojević

Dok je u Njujorku prošle nedelje ratifikovan zakon o istopolnim brakovima, što je prosl…

Mišel Fuko

Malo prije svoje smrti, Michel Foucault je pristao bez ustezanja govoriti dvojici američkih novinara. O borbi homoseksualaca, o sadomazohističkoj praksi, a prije svega o prijateljst…

drugaciji_svijet_je_moguc
ČETVRTI SVJETSKI RAT
Dražen Šimleša


Ekonomske alternative predstavljaju zaista poseban oblik borbe, možda upravo zato jer ih ljudi nekako najmanje očekuju u tom području. Razlog je što se neoliberalni kapitalizam čini toliko prevladavajućim da nam se ništa drugo ne čini realnim. No tijekom istraživanja za ovu knjigu i sam sam se ugodno iznenadio koliko nam se toga pruža na području, uvriježeno rečeno, ekonomije kako bismo poboljšali naš svijet. Što se tiče ekonomije i mogućnosti da ona služi i radi za ljude, a ne za malu skupinu na vrhu piramide moći, započet ćemo s konceptom kooperativa, kod nas poznatijih kao zadruge. Nakon toga ćemo predstaviti koncept fair trade ili poštene trgovine, eco-rata, LETS-a i na kraju mikrokreditiranja.



BILBORD novoZnate li šta je Kodeks Alimentarius? novoNoam Chomsky o najavi priznanja palestinske države: Upozorenje prije 'tsunamija' u Izraelu novoDnevnik ugostiteljskog radnika anarhista novoSvedoci brutalnog obračuna, Atina 29. 6. 2011. novoS naksalitima kroz prašumu, 6. deo novoAmy Winehouse, SIIIING!!! novoZG Pride 2011 combo novoVesti sa grčkih ulica novoS naksalitima kroz prašumu, 5. deo novoIstina - pismo srednjoškolke iz Fukušime



KontraTV / Submedia
SUBMEDIA | Puck shit up!
Ove nedelje:
1. 100 Seditions!
2. Riot in my Town
3. Nuck Block
4. Chilean Urban Eco-Defense
5. For the Lulz
6. Anti-G20 Comrades
Submedia | Puck shit up!
KontraTV / Aktuelno
Dok nas dug ne rastavi: Kofinas UŽIVO iz pobunjene Atine
Grčka vlada je glasala za novu rundu mera štednje, ne bi li obezbedila finansijsku injekciju od strane EU koja bi trabalo da spreči državni bankrot. Ali gnevni demonstranti su nasilno reagovali na takav ishod glasanja, i neposredno ispred parlamenta vode se žestoke bitke između policije i demonstranata. Prizori iz centra Atine podsećaju na ratište, dok u oblacima suzavca promiču figure sukobljenih strana. Stotine hiljada ljudi širom zemlje su stupili u dvodnevni štrajk protiv mera štednje. Oni kažu da je novo ogromno zaduživanje sa katastrofalnim kamatnim stopama taktika čije posledice su već iskusili i da neće ponovo nasesti na istu priču. O tome šta ta odluka grčkog parlamenta znači za Grčku i EU, za RT govori finansijski novinar (koji očigledno ima poteškoća da razlikuje anarhiste i provokatore) Demetri Kofinas.
Dok nas dug ne rastavi: Kofinas UŽIVO iz pobunjene Atine
KontraTV / Film
Stranac u šumi
Prvi kontakt u Amazonu: brazilska plemena govore o svojim iskustvima prvog kontakta sa belcima i opasnostima koje su potom usledile.
Stranac u šumi
KontraTV / Aktivizam
Španska revolucija
Španija je 15. maja pokrenula evropsku revoluciju. To što vlada potpuno medijsko pomračenje ne znači da španija ne sija nadom za bolje sutra! Širite zarazu!
Španska revolucija (Muse)
KontraTV / Aktuelno
Thom Hartmann: Druga nuklearka u Japanu... još opasnija od Fukušime?
Kevin Kamps iz Beyond Nuclear, poznat kao ekspert za pitanja nuklearnog otpada, govori o drugoj havarisanoj nuklearki u Japanu kojoj preti topljenje jezgra reaktora, kao i o konstantnim emisijama radioaktivnih čestica iz nuklearnih elektrana u SAD.

Oko 300 milja jugozapadno od Fukušime nalazi se nuklearni reaktor Mondžu - prototip brzog (fast-breeder) reaktora koji je do vrha napunjenn plutonijumom, najsmrtonosnijim elementom na planeti Zemlji. Prošle godine, nekakav uređaj koji je težak tri tone, pao je na Mondžu reaktor i blokira pristup gorivnim šipkama u jezgru reaktora. Uprkos nekoliko pokušaja, stvari još uvek nisu pod kontrolom. Naredne nedelje ponovo će pokušati da uklone iz reaktora taj objekat težak tri tone, ali kritičari upozoravaju da je ta procedura izuzetno opasna i mogla bi da izazove eksploziju gorivnih šipki. Jedan zloslutni znak koliko je opasna situacija je to što je glavni menadžer elektrane nedavno izvršio samoubistvo. Oštećena NE Mondžu je nuklearna bomba koja svakog časa može da eksplodira što bi zbrisalo grad Kjoto koji se nalazi na svega 60 milja daleko od fabrike, sa populacijom od milion ljudi. A najveći grad u Japanu, Tokio, nalazi se na mestu koje je niz vetar u odnosu na havarisanu NE Mondžu.
Pa, šta sve to znači i šta ima novo u vezi sa ugroženim NE u Sjedinjenim Državama, u Nebraski?
Thom Hartmann: Druga nuklearka u Japanu... još opasnija od Fukušime?
KontraTV / Aktuelno
Thom Hartmann: Nuklearna energija - Umalo da ostanemo bez Nebraske
Nakon nuklearne katastrofe u Fukušimi, mnogi ljudi su se pitali koji šta je kog đavola trebalo Japancima da prave nuklearnu elektranu na obali koja je pod stalnim udarima zemljotresa i cunamija. To je kao da su hteli da im se ovo desi - ko bi mogao da bude tako glup? Svakako, u Sjedinjenim Državama se smatra da su Amerikanci mnogo pažljiviji i da više vode računa o tome gde će sagraditi svoje nuklearne elektrane. E pa... nije tako.
NE Fort Calhoun koja se nalazi nadomak Omahe, Nebraska, potpuno je opkoljena vodom. Ali izgleda da to tako ide kada napravite NE posred plavne doline koja se prostire pored Misurija. Voda se zaustavla na nivou koji je pola metra IZNAD ravni na kojoj se nalazi elektrana - i jedina stvar koja sprečava da voda poplavi NE Fort Calhoun, baš kao što je to bio slučaj u Fukušimi, je gumeni zid visine dva metra koji je podignut oko elektrane. Ali nije to jedina ugrožena nuklearka. Nizvodno niz Misuri, na jugoistoku Nebraske, nalazi se NE Cooper koju takođe ugrožava poplava.
Thom Hartmann: Nuklearna energija - Umalo da ostanemo bez Nebraske
KontraTV / Aktivizam
People's Revolution at the Dam square
Prvomajske demonstracije širom Evrope i pokret 15 maja (M15) u Španiji su nagovestile novi trend. Ljudi počinju da reaguju, da izlaze na ulice i zauzimaju trgove širom Evrope. Španski pokret "Democracia Real" koji je nastao 15. maja izazvao je nastanak pokreta "Alithini Dimokratia" u Grčkoj deset dana kasnije. Kada se i u Holandiji pojavio sličan pokret, "Echte Democracie", od početka je koncipiran kao deo opštijeg jačanja evropske "Prave demoktarije". Ljudi su na ulicama, reaguju, diskutuju o situciji i odlučuju o svojoj budućnosti na pravi demokratski način. Oni istupaju protiv situacije u kojoj će "drugi oglučivati o njihovoj budućnosti bez njih".

Mi vas očekujemo!
Prava demokratija - otvorena skupština Groningena
http://realdemocracygroningen.wordpress.com
Echte Democracie - narodna revolucija u Holandiji
KontraTV / Aktuelno
Okeani pred izumiranjem
Novi izveštaj pomorskih naučnika kaže da postoji ozbiljna pretnja opstanku tri četvrtine svetskih koralnih grebena. To će imati ogromne posledice po raznovsnost morskog života u okeanima, a može čak biti i okidač novog ciklusa masovnog izumranja.
Okeanima preti izumiranje
 






[ Traži ]