Sreda, Januar 09, 2008 - 09:53 AM NT -   971 Reads Pošalji ovaj tekst svome prijatelju i/ili prijateljici p

Zatajena zbivanja

Američki magazin Foreign Policy za kraj godine priredio je popis deset događaja koji su se zbili u 2007. godini, ali u medijima nisu dobili pozornost kakvu zaslužuju. O nekima od njih smo pisali, no, budući da se uglavnom radi o događajima od globalnog značaja, vrijedi ih sve spomenuti. Prvi na listi FP-ovih prešućenih događaja odnosi se na činjenicu da je tijekom prošlog ljeta američka vojska u Iraku prvi put počela koristiti robote. Upotreba tih strojeva, znanih pod kraticom SWORDS, označava, drži magazin, prekretnicu u modernom ratovanju, a da teza nije pretjerana sugerira i tehnička oprema tih sprava: robot je naoružan automatskom puškom M249 dometa od tisuću metara, a 250 tisuća dolara vrijedne stvarčice koriste se u situacijama opasnima za život vojnika. Zasad ih po iračkome ratištu švrlja tri komada, a još stotinu njih trenutno se izrađuje. Američka vlada za projekt zemaljskih vojnih robota od 2006. do 2012. godine izdvojit će 1,7 milijardi dolara, a zasad SWORDS-ima još uvijek iz daljine upravljaju vojnici od krvi i mesa. Stidljivo otvorenom etičkom dilemom s pitanjem tko će biti odgovoran ako se nešto krivo dogodi, zakonodavstvo će se, pak, tek trebati pozabaviti u ratovima koji slijede.

Nategnuta teza

S naslovom idućeg velikog događaja, onog da su "američki Židovi okrenuli leđa Izraelu", možda bismo se teže mogli složiti, s obzirom da se kao jedan od dokaza za tu tezu uzima i demonizirana knjiga Stephena Walta i Johna Mearsheimera "Izraelski lobi i američka vanjska politika". Prvo esej, a zatim i knjiga s reakcijama na kritike, "Izraelski lobi" kritizira neke američke židovske organizacije koje, smatraju autori, svojim utjecajem u američkim političkim krugovima i krivim načinom lobiranja za izraelsku državu utječu na kreiranje američke vanjske politike. Taj je esej, osim toga, u dobrom dijelu američkog mainstreama proskribiran kao antisemitski, pa se čini pomalo nategnutim smatrati ga odrazom općeg stava američkih Židova prema Izraelu.

Foreign Policy se, doduše, ovdje poziva i na jedno istraživanje među 1704 "neortodoksna američka Židova", koje pokazuje da mladi američki Židovi "Izrael podržavaju manje nego ikada". Autori studije Steven Cohen s Hebrew Union Collegea i Ari Y. Kelman sa Sveučilišta California zaključili su da se "osjećaj povezanosti mijenja, toplina ustupa mjesto indiferentnosti, a indiferentnost potpunom otuđenju". Za razliku od 77 posto starijih Židova, koji su na pitanje bi li uništenje Izraela doživjeli kao osobnu tragediju odgovorili pozitivno, onih mlađih od 35 godina tako je odgovorilo 48 posto. Na pitanje slažu li se s idejom židovske države, 81 posto starijih ispitanika odgovorilo je pozitivno, a mlađih 54 posto. Autori studije tvrde da uzrok ovoj promjeni kod mlađih američkih Židova nije politička ideologija, već međureligijski brakovi i slabljenje "kolektivnog osjećaja židovstva".

Epidemija tropske Denga groznice u zemljama Latinske Amerike i jugoistočne Azije još je jedan događaj koji je obilježio godinu, prije svega zato jer je indikativan za opći porast epidemija virusnih oboljenja. Prošle godine "virus kostolomac", kojeg prenose komarci, zarazio je najviše ljudi u posljednjih desetak godina, samo u Latinskoj Americi njih milijun. U Paragvaju je zbog toga proglašeno izvanredno stanje, u nekim zemljama zaraženih je bilo i do 500 svakog tjedna, a na tom kontinentu od Denga groznice umrlo je 183 ljudi. Samo u Indoneziji oboljelo je više od 120 tisuća ljudi, a umrlo njih 1250. Ne postoji cjepivo za ovu bolest, već se ona iskorjenjuje uništavanjem komaraca, no sve toplija klima pobrinula se, sasvim suprotno, da komaraca bude sve više.

Među događaje godine upala je i tajlandska vojna hunta, koja je na vlast zasjela vojnim udarom krajem 2006. godine. Potez koji se smatra važnim činjenica je da je tajlandska hunta u samo godinu dana povećala vlastiti budžet za čak 66 posto, a tijekom ove godine on bi mogao dosegnuti i pet milijardi dolara. Iako tvrdi da joj je novo oružje potrebno jer je ono postojeće staro, te da bi se lakše mogla boriti protiv muslimanskih separatista na jugu, vojna je vlast nabavila i rusku nuklearnu podmornicu, kineske zemaljske projektile i švedske borbene avione, oružje koje i nije naročito prikladno za borbu protiv domaćih pobunjenika. Nakon dugo vremena, tajlandska vojska slizala se i s Kinom, koja je prva priznala tamošnju novu vladu i koja joj je odmah poslala 40 milijuna dolara vojne pomoći.

Kontaminirana riža

Američko ministarstvo poljoprivrede u međuvremenu je kalifornijskoj kompaniji Ventria Bioscience dozvolilo da uzgoji 3200 hektara specijalne riže koja u sebi sadrži protein specifičan za majčino mlijeko. Kompanija rižu namjerava prodavati kao proizvod za liječenje dijareje, od koje svake godine umre tri milijuna djece, no istovremeno tvrdi da toj farmaceutskoj riži nije potrebno kliničko testiranje uobičajeno za druge lijekove, jer se, kažu, radi o hrani, a ne o lijeku. Za razliku od Ventrijine riže, američko ministarstvo poljoprivrede zabranilo je jednoj drugoj kompaniji uzgoj riže dugog zrna jer je kontaminirano "misterioznim genetskim materijalom". S podrškom države, Ventria je prošle jeseni požnjela prve plodove svoje riže-majčinog mlijeka, a ta, po svemu sudeći, prva ikada farmaceutska žitarica na tržištu će se pojaviti tijekom 2008. godine.

Institut za kubanske i kubansko-američke studije u Miamiju zabilježio je, pak, još jedan rekord: u 2007. godini s Kube je u SAD prebjeglo 77 tisuća ljudi. To je dvostruko više nego 1994. godine, kada je Fidel Castro otvorio kubanske luke i sve koji su to željeli pustio da otiđu. Ukoliko se trend nastavi, Amerika će u ovoj dekadi primiti 267 tisuća Kubanaca, više nego ikada otkad je Castro preuzeo vlast 1959. godine, a još jedna bitna razlika u emigraciji tada i sada odnosi se na razlog bijega Kubanaca. Taj razlog više nije politički progon, već, iznenađujuće, kubanska ekonomija koja se oporavlja s godišnjim rastom BDP-a od 11 posto, no taj se rast nije podjednako odrazio na stvaranje radnih mjesta. Za razliku od prijašnjih masovnih bjegova na splavima, mladi Kubanci, skeptični prema mogućnostima Fidelovog brata Raula da na otoku stvori održivu budućnost, sada bježe pojedinačno i s tisućama dolara honorara za krijumčare.

O nepobitnom pokazatelju da američka vojska iračke naftne rezerve namjerava kontrolirati na neodređeno vrijeme već smo pisali, no vrijedi ponoviti da je Pentagon krajem prošle godine na naftnom terminalu Khor al Amaya u Perzijskom zaljevu izgradio vojnu bazu. Zajedno sa susjednim terminalom Basra, platforma-vojna baza teoretski bi mogla opskrbljivati svijet sa čak 10 posto dnevnih potreba za naftom, a američke vlasti objavile su da će ih prepustiti Iraku "čim iračka mornarica za to bude spremna", to jest - ne zna se kada.

Svjetskog "nadterorista" Osamu bin Ladena prošle je godine, čini se, napustio njegov dugogodišnji mentor Salman al-Awdah, autor fatwe iz 2004. godine koja kaže da je ubijanje američkih vojnika "sveta dužnost" svakog muslimana. Prošle jeseni na saudijskoj televiziji Al-Awdah se, međutim, javno odrekao svog šegrta, retorički se pitajući: "Koliko nevinih, starih i djece pogiba u ime Al-Qa'ide?" i "Što smo postigli uništenjem cijelih zemalja, Iraka i Afganistana?" Arapski mediji klerikovo odricanje od Bin Ladena proglasili su velikim udarcem njegovim sljedbenicima u Saudijskoj Arabiji, te pokazateljem da su se "umjerenim" muslimanima, koji se od Al-Qa'ide distanciraju već godinama, sada pridružili i neki pripadnici najradikalnijih krugova islama.

Tvrđava Amerika

Još jedan događaj, više smiješan nego naročito značajan, odnosi se na SAD, odnosno na provedbu takozvanog Zakona o sigurnosnoj ogradi kojim su konzervativni američki zakonodavci još 2006. godine progurali izgradnju 700 milja dugačke dvostruke ograde duž američko-meksičke granice. Valjda u euforiji zbog stvaranja tvrđave Amerike, tada još većinski republikanski kongres previdio je činjenicu da je rezervirani novac za taj poduhvat dostatan za samo polovicu ograde. Fizička ograda zaista je i izgrađena samo do 370. milje, dok će ostatak, po svemu sudeći, činiti "virtualni" zid sastavljen od radarske opreme za nadzor, te betonskih pregrada ukopanih u zemlju kako bi se spriječio prolazak vozila. S obzirom da su pojedini republikanci navijali za dvostruku ogradu s bodljikavom žicom na vrhu, i to duž svih 2000 milja granice s Meksikom, Zakon o sigurnosnoj ogradi čini se kao popriličan promašaj.

Posljednji važan događaj kojemu mediji, smatra Foreign Policy, nisu posvetili zasluženu pažnju također se tiče ratovanja, no ovog puta onog kibernetičkog. Tri takva događaja iz 2007. i njihove posljedice s pravom se mogu smatrati početkom informatičkih ratova, jer je ta djelatnost definitivno prešla iz sfere ilegale u onu državnih poslova. U travnju prošle godine ruski hakeri napali su bankarski, policijski i administrativni sustav u Estoniji, a na taj napad službe nisu uspjele pravovremeno reagirati. Mnogi su ustvrdili da se radi o prvoj "pravoj kiber-invaziji", a samo dva mjeseca kasnije američki Pentagon optužio je kinesku vojsku za hakiranje kompjutora američkog ministra obrane Roberta Gatesa. Nedugo zatim, britanska obavještajna služba MI5 obavijestila je uprave velikih multinacionalnih korporacija da je kineska vojska započela testiranje obrambenih kompjutorskih sustava svojih kompanija.

Američkoj vojsci ovi događaji bili su sasvim dovoljan razlog da nešto poduzme, pa je odmah osnovana i takozvana Cyberspace komanda u sklopu vojnog zrakoplovstva, koja bi trebala proraditi krajem 2009. Vojni dužnosnici odmah su obznanili i da u budućim kompjutorskim ratovima sama obrana neće biti dovoljna, pa su stoga imenovali i 500 "kiber-ratnika" osposobljenih i za napade na svoje virtualne neprijatelje. Američki vojni vrh već je prionuo izradi Doktrine informatičkog ratovanja, a prva generacija kiber-ratnika diplomirala je krajem 2007. godine.

Autorka: Tena Erceg

2. siječnja, 2008.

Izvor: Feral Tribune


 
Ups! Zao nam je, ali samo registrovane korisnice/i mogu da objavljuju komentare, klikni ovde da se uloguješ ili registruješ

lgbt

Piše: Dušan Milojević

Dok je u Njujorku prošle nedelje ratifikovan zakon o istopolnim brakovima, što je prosl…

Mišel Fuko

Malo prije svoje smrti, Michel Foucault je pristao bez ustezanja govoriti dvojici američkih novinara. O borbi homoseksualaca, o sadomazohističkoj praksi, a prije svega o prijateljst…

drugaciji_svijet_je_moguc
ČETVRTI SVJETSKI RAT
Dražen Šimleša


Ekonomske alternative predstavljaju zaista poseban oblik borbe, možda upravo zato jer ih ljudi nekako najmanje očekuju u tom području. Razlog je što se neoliberalni kapitalizam čini toliko prevladavajućim da nam se ništa drugo ne čini realnim. No tijekom istraživanja za ovu knjigu i sam sam se ugodno iznenadio koliko nam se toga pruža na području, uvriježeno rečeno, ekonomije kako bismo poboljšali naš svijet. Što se tiče ekonomije i mogućnosti da ona služi i radi za ljude, a ne za malu skupinu na vrhu piramide moći, započet ćemo s konceptom kooperativa, kod nas poznatijih kao zadruge. Nakon toga ćemo predstaviti koncept fair trade ili poštene trgovine, eco-rata, LETS-a i na kraju mikrokreditiranja.



BILBORD novoZnate li šta je Kodeks Alimentarius? novoNoam Chomsky o najavi priznanja palestinske države: Upozorenje prije 'tsunamija' u Izraelu novoDnevnik ugostiteljskog radnika anarhista novoSvedoci brutalnog obračuna, Atina 29. 6. 2011. novoS naksalitima kroz prašumu, 6. deo novoAmy Winehouse, SIIIING!!! novoZG Pride 2011 combo novoVesti sa grčkih ulica novoS naksalitima kroz prašumu, 5. deo novoIstina - pismo srednjoškolke iz Fukušime



KontraTV / Submedia
SUBMEDIA | Puck shit up!
Ove nedelje:
1. 100 Seditions!
2. Riot in my Town
3. Nuck Block
4. Chilean Urban Eco-Defense
5. For the Lulz
6. Anti-G20 Comrades
Submedia | Puck shit up!
KontraTV / Aktuelno
Dok nas dug ne rastavi: Kofinas UŽIVO iz pobunjene Atine
Grčka vlada je glasala za novu rundu mera štednje, ne bi li obezbedila finansijsku injekciju od strane EU koja bi trabalo da spreči državni bankrot. Ali gnevni demonstranti su nasilno reagovali na takav ishod glasanja, i neposredno ispred parlamenta vode se žestoke bitke između policije i demonstranata. Prizori iz centra Atine podsećaju na ratište, dok u oblacima suzavca promiču figure sukobljenih strana. Stotine hiljada ljudi širom zemlje su stupili u dvodnevni štrajk protiv mera štednje. Oni kažu da je novo ogromno zaduživanje sa katastrofalnim kamatnim stopama taktika čije posledice su već iskusili i da neće ponovo nasesti na istu priču. O tome šta ta odluka grčkog parlamenta znači za Grčku i EU, za RT govori finansijski novinar (koji očigledno ima poteškoća da razlikuje anarhiste i provokatore) Demetri Kofinas.
Dok nas dug ne rastavi: Kofinas UŽIVO iz pobunjene Atine
KontraTV / Film
Stranac u šumi
Prvi kontakt u Amazonu: brazilska plemena govore o svojim iskustvima prvog kontakta sa belcima i opasnostima koje su potom usledile.
Stranac u šumi
KontraTV / Aktivizam
Španska revolucija
Španija je 15. maja pokrenula evropsku revoluciju. To što vlada potpuno medijsko pomračenje ne znači da španija ne sija nadom za bolje sutra! Širite zarazu!
Španska revolucija (Muse)
KontraTV / Aktuelno
Thom Hartmann: Druga nuklearka u Japanu... još opasnija od Fukušime?
Kevin Kamps iz Beyond Nuclear, poznat kao ekspert za pitanja nuklearnog otpada, govori o drugoj havarisanoj nuklearki u Japanu kojoj preti topljenje jezgra reaktora, kao i o konstantnim emisijama radioaktivnih čestica iz nuklearnih elektrana u SAD.

Oko 300 milja jugozapadno od Fukušime nalazi se nuklearni reaktor Mondžu - prototip brzog (fast-breeder) reaktora koji je do vrha napunjenn plutonijumom, najsmrtonosnijim elementom na planeti Zemlji. Prošle godine, nekakav uređaj koji je težak tri tone, pao je na Mondžu reaktor i blokira pristup gorivnim šipkama u jezgru reaktora. Uprkos nekoliko pokušaja, stvari još uvek nisu pod kontrolom. Naredne nedelje ponovo će pokušati da uklone iz reaktora taj objekat težak tri tone, ali kritičari upozoravaju da je ta procedura izuzetno opasna i mogla bi da izazove eksploziju gorivnih šipki. Jedan zloslutni znak koliko je opasna situacija je to što je glavni menadžer elektrane nedavno izvršio samoubistvo. Oštećena NE Mondžu je nuklearna bomba koja svakog časa može da eksplodira što bi zbrisalo grad Kjoto koji se nalazi na svega 60 milja daleko od fabrike, sa populacijom od milion ljudi. A najveći grad u Japanu, Tokio, nalazi se na mestu koje je niz vetar u odnosu na havarisanu NE Mondžu.
Pa, šta sve to znači i šta ima novo u vezi sa ugroženim NE u Sjedinjenim Državama, u Nebraski?
Thom Hartmann: Druga nuklearka u Japanu... još opasnija od Fukušime?
KontraTV / Aktuelno
Thom Hartmann: Nuklearna energija - Umalo da ostanemo bez Nebraske
Nakon nuklearne katastrofe u Fukušimi, mnogi ljudi su se pitali koji šta je kog đavola trebalo Japancima da prave nuklearnu elektranu na obali koja je pod stalnim udarima zemljotresa i cunamija. To je kao da su hteli da im se ovo desi - ko bi mogao da bude tako glup? Svakako, u Sjedinjenim Državama se smatra da su Amerikanci mnogo pažljiviji i da više vode računa o tome gde će sagraditi svoje nuklearne elektrane. E pa... nije tako.
NE Fort Calhoun koja se nalazi nadomak Omahe, Nebraska, potpuno je opkoljena vodom. Ali izgleda da to tako ide kada napravite NE posred plavne doline koja se prostire pored Misurija. Voda se zaustavla na nivou koji je pola metra IZNAD ravni na kojoj se nalazi elektrana - i jedina stvar koja sprečava da voda poplavi NE Fort Calhoun, baš kao što je to bio slučaj u Fukušimi, je gumeni zid visine dva metra koji je podignut oko elektrane. Ali nije to jedina ugrožena nuklearka. Nizvodno niz Misuri, na jugoistoku Nebraske, nalazi se NE Cooper koju takođe ugrožava poplava.
Thom Hartmann: Nuklearna energija - Umalo da ostanemo bez Nebraske
KontraTV / Aktivizam
People's Revolution at the Dam square
Prvomajske demonstracije širom Evrope i pokret 15 maja (M15) u Španiji su nagovestile novi trend. Ljudi počinju da reaguju, da izlaze na ulice i zauzimaju trgove širom Evrope. Španski pokret "Democracia Real" koji je nastao 15. maja izazvao je nastanak pokreta "Alithini Dimokratia" u Grčkoj deset dana kasnije. Kada se i u Holandiji pojavio sličan pokret, "Echte Democracie", od početka je koncipiran kao deo opštijeg jačanja evropske "Prave demoktarije". Ljudi su na ulicama, reaguju, diskutuju o situciji i odlučuju o svojoj budućnosti na pravi demokratski način. Oni istupaju protiv situacije u kojoj će "drugi oglučivati o njihovoj budućnosti bez njih".

Mi vas očekujemo!
Prava demokratija - otvorena skupština Groningena
http://realdemocracygroningen.wordpress.com
Echte Democracie - narodna revolucija u Holandiji
KontraTV / Aktuelno
Okeani pred izumiranjem
Novi izveštaj pomorskih naučnika kaže da postoji ozbiljna pretnja opstanku tri četvrtine svetskih koralnih grebena. To će imati ogromne posledice po raznovsnost morskog života u okeanima, a može čak biti i okidač novog ciklusa masovnog izumranja.
Okeanima preti izumiranje
 






[ Traži ]