Flojdu su još pre rođenja sašili kapuljaču i tuniku sa keltskim krstom. Danas ima osam godina, sluša rok grupu „Skrudrajver“ na onlajn radiju KKK i sanja o danu kada će otići u Kentaki na „Nordikfest“ da zajedno sa skinhedima i neonacistima uzvikuje parolu „White power“.
Podmladak klana raste zadojen mržnjom. Menjaju se samo ciljevi i metode. Kada su Flojdovi čukundedovi započinjali porodičnu tradiciju, Kju kluks klan je još bio u povoju: većinu članova činili su bivši pripadnici vojske Konfederacije koji su posle poraza u građanskom ratu krstarili na konjima po crnačkim predgrađima na američkom jugu u potrazi za žrtvama koje bi linčovali. Nosili su bele tunike da bi izgledali kao aveti.
Posle godina stagnacije, Kju kluks klan je danas ponovo u zamahu. „Vitezovi apokalipse“ u Teksasu demonstriraju protiv imigracije, u Indijani dele letke protiv homoseksualaca...
Kada je Riki Drejper imao šest godina, posmatrao je sa zadnjeg sedišta očevog kamioneta ljude sa kapuljačama kako stoje oko zapaljenog krsta i pevaju.
„Bila je to neka vrsta mističnog iskustva: taj prizor mi se urezao u srce. Pokušao sam da ga izbrišem, ali nisam uspeo“, priseća se on dok proba kapuljaču svom petogodišnjem unuku. Od tada je prošlo 40 godina. Danas živi u Pulaskiju, u Tenesiju, gde je 1865. osnovan Kju kluks klan, i donedavno je bio predsednik Američke nevidljive imperije, jedne od grupa sa najbrojnijim članstvom. Ako poželi da sretne druge članove klana, uopšte ne mora da izlazi iz kuće: njemu pripadaju i njegova žena i njihove dve ćerke i njihovi unuci.
(PANORAMA)/GB
Izvor: Blic, petak 11. maj 2007.
Piše: Dušan Milojević
Ekonomske alternative predstavljaju zaista poseban oblik borbe, možda upravo zato jer ih ljudi nekako najmanje očekuju u tom području. Razlog je što se neoliberalni kapitalizam čini toliko prevladavajućim da nam se ništa drugo ne čini realnim. No tijekom istraživanja za ovu knjigu i sam sam se ugodno iznenadio koliko nam se toga pruža na području, uvriježeno rečeno, ekonomije kako bismo poboljšali naš svijet. Što se tiče ekonomije i mogućnosti da ona služi i radi za ljude, a ne za malu skupinu na vrhu piramide moći, započet ćemo s konceptom kooperativa, kod nas poznatijih kao zadruge. Nakon toga ćemo predstaviti koncept fair trade ili poštene trgovine, eco-rata, LETS-a i na kraju mikrokreditiranja.