Sreda, Januar 10, 2007 - 01:52 AM NT -   1867 Reads Pošalji ovaj tekst svome prijatelju i/ili prijateljici p

Zbogom partije!

Poslednjih šest godina „demokratske vlasti" su dokazale da vitalne probleme ne možemo rešavati u glasačkim kutijama. Lojalnošću MMF-u i Svetskoj banci, „nove vlasti" su ukinule pravo na besplatno obrazovanje, besplatno zdravstvo i socijalna primanja najugroženijim slojevima. Prirodna bogatstva i društvena imovina su stavljeni na prodaju, dok se potrošačkim kreditima i podsticanjem konzumerizma stvara privid „boljeg života". Mi smatramo da se rešenje nalazi isključivo u direktnom političkom angažmanu ljudi, a ne u posredničkom partijskom sistemu. Tvrdimo da apstinencija od izbora ne mora označavati političku apatiju. Odbijamo lažnu dilemu, nacionalističku i kapitalističku opciju. Odbijamo da biramo između Velike Srbije i Međunarodnog monetarnog fonda, između ubijanja ratom i ubijanja bedom.

Mi biramo: besplatno obrazovanje naspram neobrazovanosti, besplatno zdravstvo naspram umiranja od bolesti, ekonomsku i političku ravnopravnost naspram političko-mafijaške elite, solidarnost umesto konkurencije radi golog preživljavanja…

Predlažemo koncept drugačijeg društva, koje ne počiva na klasnoj, verskoj, rodnoj, etničkoj, seksualnoj ili ma kojoj drugoj diskriminaciji. Solidarno društvo - prožeto je odnosima konkretnih, a ne apstraktnih ljudskih vrednosti i prava, u smislu autentične „politike odozdo", politike ljudi, a ne politike partija !

Raskid sa parlamentarizmom i drugim izlizanim političkim formama, zahteva napuštanje političkih partija, etatizovanih birokratskih sindikata, izmanipulisanih studentskih unija i saveza – na tragu novih oblika udruživanja na ravnopravnim osnovama.

Anti izborna kampanja poručuje:

Ujedinimo se izvan parlamenta i političkih partija, formulišimo konkretne
zahteve i planove!

MI kažemo DA: novom, imaginarnom, nezamislivom, nemogućem, pravu na pravo, prijateljstvu u borbi, direktnoj demokratiji, novoj politici ljudi, kolektivu, novom društvenom projektu!

MI kažemo NE: otpuštanjima, tlačenju, političkom ćutanju, cinizmu lišenom odgovornosti, kapitalizmu, rasizmu, homofobiji, svakoj diskriminaciji, medijskom zagađenju, reformističkom "stezanju kaiša", velikoj rasprodaji naših života i prirode!

A VI?



Apstinencija od izbora
    "Predstavnički sustav, daleko od toga da je neka garncija za narod, on naprotiv stvara i garantira trajno postojanje jedne vladajuće aristokracije protiv tog istog naroda, a opće pravo glasa nije ništa drugo nego jedno odlično sredstvo tlačenja i uništenja naroda i to baš u ime jedne umišljene volje naroda..."

    Mihail Bakunjin
Vladajući i buržujski politički krugovi nisu nikad doveli u pitanje sam sistem zastupništva i političkih izbora. To je zato što su to upravo temelji buržujske vladavine. "Napredna" buržoazija za sebe govori da je demokratska i tolerantna, klasične represivne metode nisu dio njenog imiđa pa ona da bi zadržala vlast mora smisliti neki način da pridobije narod na svoju stranu - ona mora proizvoditi pristanak.

Izbori su dobro smišljena strategija da vlast na umjetan način stekne legitimnost pa stoga i ustavnu legalnost. Jednom kad je vlast osvojena vladari, bez obzira na sve filozofije, deklaracije i ustave sami, prema svom vlastitom interesu, određuju što je legalno, a što nije. Određuju zakone bez da išta pitaju narod, opravdavajući se time što su oni navodno izabranici i predstavnici naroda, time što je njih nekakav narod odredio i postavio da upravljaju njime. Ako narod nije zadovoljan stanjem naredi mu se da pričeka izbore i da izglasa promijenu. Ali, problem nije samo u tome što nikakva promijena, u stvari, nije ni ponuđena - problem je u tome što narod svaki put kad izađe na izbore daje mogućnost i legitimnost novim ili starim vladarima da od njega rade što ih je volja, da ga iskoriste u svoju korist. Vlast se, naravno, boji da bi to narod mogao shvatiti. Da to spriječi trudi se na sve moguće načine, uglavnom izglupljivanjem i indoktriniranjem naroda služeći se medijima, reklamama, odnosima s javnošću, korisničkim službama, školama, bankama itd... Bilo s lijeve ili s desne zahtjev vladara je uvijek isti: poštivanje samog principa legalnosti države. Onaj tko ga ne poštuje smije postojati samo dok nije preglasan ili preopasan, jednom kad to postane bit će kažnjen i izbrisan - jednostavno prešućen kao takav i na taj način ponovno vraćen u stanje bezopasnosti za postojeći sistem.

Izbori su, u stvari kao kad ste na stadionu: pojedinac utopljen u masu ima osjećaj da igra bitnu ulogu u utakmici bez da ikada takne loptu, bez da se uopće spusti na igralište.

Treba slomiti taj začarani krug u kojem nam se stalno ispočetka nudi lažan izbor među opcijama koje se razlikuju izvana, ali ne i u suštini društvenog pitanja, konflikta među tlačenima i tlačiteljima, među izrabljenima i izrabljivačima.

Apstinencija nije apatija

Uzevši sve ovo u obzir jasno je da se apstinencija od izbora ne može smatrati poltičkom apatijom ni pasivnošću. Prvo da objasnim što je uopće apstinencija.
Apstinencija je odluka ljudi koji se uzdržavaju od nečega, npr. od seksa, alkohola, droge, pušenja itd., iz nekog stava uvjerenja ili potrebe. To često puta nije lako. Napore, veće ili manje, ka ostvarivanju vlastitih stavova, uvjerenja i potreba ne možemo smatrati apatijom, niti pasivnošću. Apstinencija od izbora je stoga suprotna apatiji. Vrlo je bitno razlikovati političku apatiju i pasivnost od apstinencije od političkih izbora. APSTINENCIJA JE AKTIVNA!

E sad... Mnogi građani na dan izbora ostaju doma i gledaju TV. Mnogi drugi odu na svoja biračka mjesta, poslušno nekoga zaokruže, vrate se doma i gledaju TV. JEDNI I DRUGI SU PASIVNI! Jedni i drugi čekaju da netko drugi učini ono što bi sami trebali činiti, prepuštaju se. Razlika među njima je samo u tome što ovi prvi imaju ispravan osjećaj da izbori ništa ne mijenjaju.

Jednom sam negdje pročitao rečenicu koja je glasila nešto kao: "Kad bi izbori bilo što mogli promijeniti bili bi ilegalni", mislim da je autor te rečenice u pravu.

Problem pasivnosti

U Hrvatskoj sve manje ljudi izlazi na izbore. Ali, većina tih ljudi nisu apstinenti nego pasivci. Oni u stvari ne znaju za nikakvu alternativu, ne znaju što da naprave u slučaju da izborni sistem padne. Ako se nastavi takav trend moglo bi se dogoditi kao u SAD-u, tamo manjina ljudi izlazi na izbore i odabire još manju manjinu koja će vladati cijelim narodom SAD-a.

Mi se trudimo to ispraviti pozivanjem ljudi na svijesni bojkot i/ili sabotažu izbora. Ne želimo da ljudi odjednom počnu glasati, nego želimo da stvore stav od svog neglasovanja. Želimo da dobro znaju zašto ne glasaju i da znaju što im je činiti ako i kad jednom padne postojeći sustav moći.

Anarhični apstinentizam

Još jedan od osnovnih problema političkih izbora je i taj što oni sami po sebi nameću društvenu hijerarhiju i to u ime demokracije i jednakosti. Međutim, "hijerarhija je neprijateljica bilo kojeg oblika slobode, jer ona samim svojim postojanjem nameće dužnosti zahvaljujući svojim pravom da vlada." (Massimo Varengo, "Astensionismo"). Također, u hijerarhiji nema jednakosti, jer ljudi nisu jednaki, barem ne u političkom i ekonomskom smislu, ako postoje nadređeni i podređeni.

Nadalje, društvena organizacija, organizacija ljudske zajednice, poštivanje individualnih i kolektivnih sloboda, poštivanje prirodnih prava svakog živog bića... sve je to previše važno da bi se moglo jednostavno prepustiti nekolicini pojedinaca, bez obzira na njihovu kvalitetu. Mi predlažemo jednu drugačiju društvenu organizaciju koja se temelji na principima izravnog vođenja proizvodnje i egalitarne distribucije društvenog bogatstva. Svako opunomoćenje moći predstavlja odustajanje od mogućnosti uspostavljanja jednog pravednog i slobodnog društva, kao i od individualne suverenosti.

Apstiniranjem od izbora mi želimo ukazati na neophodnost prekida mehanizma participacije, tj. sudjelovanja u vlastitom potlačivanju. Ne želimo propagirati apstinenciju koja je indiferentna prema vremenima i oblicima političke borbe i društvenog sukoba, nego apstinenciju koja je sastavni dio antiparlamentarne i antidržavne borbe. Zato je vrlo bitno da se ne zapadne u otpor radi otpora, treba se boriti s jednim vrlo jasnim prijedlogom transformacije postojećeg. Jedna od mogućnosti je da se postojećem stanju stvari suprotstavi prijedlog i praksa jednog slobodarskog i federativnog komunalizma, rasčlanjenog po teritoriju - od jednostavnog do složenog.

Zaključak

"Dezertirati od mehanizama predstavničke demokracije znači ući u bit kritike samog koncepta većine i manjine, znači odbijanje puke reprodukcije parlamentarnih rituala ... da bi mogla prevagnuti autoorganizacija, borba, slobodno sučeljavanje ideja." (Massimo Varengo, "Astensionismo")
"Apstinirati, anarhičarima, znači izraziti želju da se ne bude podanik, znači ne učiniti se suodgovrnim za izrabljivanje i tlačenje, znači izreći želju za jednim društvom slobodnih udruga u savezu." (Massimo Varengo, "Astensionismo")

KORIŠTENA LITERATURA:
1. Pasquale Binazzi, Perche non votiamo, 1909.
2. Massimo Varengo, Astensionismo, 1994.
[ preuzeto sa http://www.slobodni-umag.tk]

Izvor: Stanipanikolektiv


 
Ups! Zao nam je, ali samo registrovane korisnice/i mogu da objavljuju komentare, klikni ovde da se uloguješ ili registruješ

lgbt

Piše: Dušan Milojević

Dok je u Njujorku prošle nedelje ratifikovan zakon o istopolnim brakovima, što je prosl…

Mišel Fuko

Malo prije svoje smrti, Michel Foucault je pristao bez ustezanja govoriti dvojici američkih novinara. O borbi homoseksualaca, o sadomazohističkoj praksi, a prije svega o prijateljst…

drugaciji_svijet_je_moguc
ČETVRTI SVJETSKI RAT
Dražen Šimleša


Ekonomske alternative predstavljaju zaista poseban oblik borbe, možda upravo zato jer ih ljudi nekako najmanje očekuju u tom području. Razlog je što se neoliberalni kapitalizam čini toliko prevladavajućim da nam se ništa drugo ne čini realnim. No tijekom istraživanja za ovu knjigu i sam sam se ugodno iznenadio koliko nam se toga pruža na području, uvriježeno rečeno, ekonomije kako bismo poboljšali naš svijet. Što se tiče ekonomije i mogućnosti da ona služi i radi za ljude, a ne za malu skupinu na vrhu piramide moći, započet ćemo s konceptom kooperativa, kod nas poznatijih kao zadruge. Nakon toga ćemo predstaviti koncept fair trade ili poštene trgovine, eco-rata, LETS-a i na kraju mikrokreditiranja.



BILBORD novoZnate li šta je Kodeks Alimentarius? novoNoam Chomsky o najavi priznanja palestinske države: Upozorenje prije 'tsunamija' u Izraelu novoDnevnik ugostiteljskog radnika anarhista novoSvedoci brutalnog obračuna, Atina 29. 6. 2011. novoS naksalitima kroz prašumu, 6. deo novoAmy Winehouse, SIIIING!!! novoZG Pride 2011 combo novoVesti sa grčkih ulica novoS naksalitima kroz prašumu, 5. deo novoIstina - pismo srednjoškolke iz Fukušime



KontraTV / Submedia
SUBMEDIA | Puck shit up!
Ove nedelje:
1. 100 Seditions!
2. Riot in my Town
3. Nuck Block
4. Chilean Urban Eco-Defense
5. For the Lulz
6. Anti-G20 Comrades
Submedia | Puck shit up!
KontraTV / Aktuelno
Dok nas dug ne rastavi: Kofinas UŽIVO iz pobunjene Atine
Grčka vlada je glasala za novu rundu mera štednje, ne bi li obezbedila finansijsku injekciju od strane EU koja bi trabalo da spreči državni bankrot. Ali gnevni demonstranti su nasilno reagovali na takav ishod glasanja, i neposredno ispred parlamenta vode se žestoke bitke između policije i demonstranata. Prizori iz centra Atine podsećaju na ratište, dok u oblacima suzavca promiču figure sukobljenih strana. Stotine hiljada ljudi širom zemlje su stupili u dvodnevni štrajk protiv mera štednje. Oni kažu da je novo ogromno zaduživanje sa katastrofalnim kamatnim stopama taktika čije posledice su već iskusili i da neće ponovo nasesti na istu priču. O tome šta ta odluka grčkog parlamenta znači za Grčku i EU, za RT govori finansijski novinar (koji očigledno ima poteškoća da razlikuje anarhiste i provokatore) Demetri Kofinas.
Dok nas dug ne rastavi: Kofinas UŽIVO iz pobunjene Atine
KontraTV / Film
Stranac u šumi
Prvi kontakt u Amazonu: brazilska plemena govore o svojim iskustvima prvog kontakta sa belcima i opasnostima koje su potom usledile.
Stranac u šumi
KontraTV / Aktivizam
Španska revolucija
Španija je 15. maja pokrenula evropsku revoluciju. To što vlada potpuno medijsko pomračenje ne znači da španija ne sija nadom za bolje sutra! Širite zarazu!
Španska revolucija (Muse)
KontraTV / Aktuelno
Thom Hartmann: Druga nuklearka u Japanu... još opasnija od Fukušime?
Kevin Kamps iz Beyond Nuclear, poznat kao ekspert za pitanja nuklearnog otpada, govori o drugoj havarisanoj nuklearki u Japanu kojoj preti topljenje jezgra reaktora, kao i o konstantnim emisijama radioaktivnih čestica iz nuklearnih elektrana u SAD.

Oko 300 milja jugozapadno od Fukušime nalazi se nuklearni reaktor Mondžu - prototip brzog (fast-breeder) reaktora koji je do vrha napunjenn plutonijumom, najsmrtonosnijim elementom na planeti Zemlji. Prošle godine, nekakav uređaj koji je težak tri tone, pao je na Mondžu reaktor i blokira pristup gorivnim šipkama u jezgru reaktora. Uprkos nekoliko pokušaja, stvari još uvek nisu pod kontrolom. Naredne nedelje ponovo će pokušati da uklone iz reaktora taj objekat težak tri tone, ali kritičari upozoravaju da je ta procedura izuzetno opasna i mogla bi da izazove eksploziju gorivnih šipki. Jedan zloslutni znak koliko je opasna situacija je to što je glavni menadžer elektrane nedavno izvršio samoubistvo. Oštećena NE Mondžu je nuklearna bomba koja svakog časa može da eksplodira što bi zbrisalo grad Kjoto koji se nalazi na svega 60 milja daleko od fabrike, sa populacijom od milion ljudi. A najveći grad u Japanu, Tokio, nalazi se na mestu koje je niz vetar u odnosu na havarisanu NE Mondžu.
Pa, šta sve to znači i šta ima novo u vezi sa ugroženim NE u Sjedinjenim Državama, u Nebraski?
Thom Hartmann: Druga nuklearka u Japanu... još opasnija od Fukušime?
KontraTV / Aktuelno
Thom Hartmann: Nuklearna energija - Umalo da ostanemo bez Nebraske
Nakon nuklearne katastrofe u Fukušimi, mnogi ljudi su se pitali koji šta je kog đavola trebalo Japancima da prave nuklearnu elektranu na obali koja je pod stalnim udarima zemljotresa i cunamija. To je kao da su hteli da im se ovo desi - ko bi mogao da bude tako glup? Svakako, u Sjedinjenim Državama se smatra da su Amerikanci mnogo pažljiviji i da više vode računa o tome gde će sagraditi svoje nuklearne elektrane. E pa... nije tako.
NE Fort Calhoun koja se nalazi nadomak Omahe, Nebraska, potpuno je opkoljena vodom. Ali izgleda da to tako ide kada napravite NE posred plavne doline koja se prostire pored Misurija. Voda se zaustavla na nivou koji je pola metra IZNAD ravni na kojoj se nalazi elektrana - i jedina stvar koja sprečava da voda poplavi NE Fort Calhoun, baš kao što je to bio slučaj u Fukušimi, je gumeni zid visine dva metra koji je podignut oko elektrane. Ali nije to jedina ugrožena nuklearka. Nizvodno niz Misuri, na jugoistoku Nebraske, nalazi se NE Cooper koju takođe ugrožava poplava.
Thom Hartmann: Nuklearna energija - Umalo da ostanemo bez Nebraske
KontraTV / Aktivizam
People's Revolution at the Dam square
Prvomajske demonstracije širom Evrope i pokret 15 maja (M15) u Španiji su nagovestile novi trend. Ljudi počinju da reaguju, da izlaze na ulice i zauzimaju trgove širom Evrope. Španski pokret "Democracia Real" koji je nastao 15. maja izazvao je nastanak pokreta "Alithini Dimokratia" u Grčkoj deset dana kasnije. Kada se i u Holandiji pojavio sličan pokret, "Echte Democracie", od početka je koncipiran kao deo opštijeg jačanja evropske "Prave demoktarije". Ljudi su na ulicama, reaguju, diskutuju o situciji i odlučuju o svojoj budućnosti na pravi demokratski način. Oni istupaju protiv situacije u kojoj će "drugi oglučivati o njihovoj budućnosti bez njih".

Mi vas očekujemo!
Prava demokratija - otvorena skupština Groningena
http://realdemocracygroningen.wordpress.com
Echte Democracie - narodna revolucija u Holandiji
KontraTV / Aktuelno
Okeani pred izumiranjem
Novi izveštaj pomorskih naučnika kaže da postoji ozbiljna pretnja opstanku tri četvrtine svetskih koralnih grebena. To će imati ogromne posledice po raznovsnost morskog života u okeanima, a može čak biti i okidač novog ciklusa masovnog izumranja.
Okeanima preti izumiranje
 






[ Traži ]